Bacanje hrane
Bliži se ljeto, što znači kako ponovno kreće period prožvakanih vijesti:
Jedna trećina sve proizvedene hrane za ljudsku upotrebu je izgubljeno ili potrošeno prije konzumacije, procjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, FAO.
Svi znamo kako prilikom uzgoja voća i povrća iskoristivost nije 100%, te je u samom početku proizvodnog lanca jasno kako svaki plod neće završiti na policama trgovina. Dok je u razvijenim zemljama zbog kvalitetnijih proizvodnih procesa i logistike stanje po tom pitanju znatno bolje, podaci Europske komisije pokazuju kako se u zemljama u razvoju preko 40% gubitaka prehrambenih proizvoda odnosi na žetvu, transport ili preradu. Nadalje, ponašanje samih kupaca znatno utječe na gubitke, jer većina često bira najljepšu robu. Stoga prehrambeni proizvodi sa većim ili manjim defektom nerijetko propadaju, što dovodi do podatka kako se u razvijenim zemljama od ukupno bačene hrane gotovo 40% odnosi na hranu u trgovačkim centrima.
Guardian se u svom tekstu posebno osvrnuo na problem propadanja velikih količina banana:
U samoj hijerarhiji voća, banana stoji na samom vrhu. No usprkos statusu kralja voća, u svijetu se dnevno baci 1,4 milijuna banana svakog dana, što je naprosto ludo, jer banane ne samo da su ukusne, nego vrlo zdrave i korisne.
Svakodnevno bacanje 1,4 milijuna banana zaista zvuči kao zapanjujuće rasipništvo, no problem s ovim podatkom je što nema usporedbe sa proizvedenom količinom. Godišnja proizvodnja banana na svjetskoj razini iznosi nešto iznad 145 milijuna tona, tj, dnevno se proizvede preko 397 tisuća tona banana. Masa prosječne banane iznosi oko 130 grama, što znači kako se dnevno proizvede više od 3 milijarde banana, od čega propadne 1,4 milijuna. Dakle od ukupne količine proizvedenih banana samo 0,05% propadne u nekom od stadija prehrambenog lanca, te ovo zapravo pokazuje kako je proizvodni i logistički proces multinacionalnih kompanija usavršen do takve mjere da brzokvarljiva hrana poput banana nađe put do kupca u toliko visokom postotku.
Monopolizam 
Za mene je veći problem što se bačena hrana (bez obzira na postotke) može ipak pametnije iskoristiti – gledano samo u Hrvatskoj imamo previše gladnih i željnih čak i polutruloh banana.
Kad se već i tako bacaju moglo bi se ipak podijeliti – da gladni ljudi bar imaju malo više dostojanstva, a ne da kriomice kopaju po kontejnerima za smeće.
Meni više smeta što se toliko hrane (bez obzira na postoke) BACI, kad bi se ipak mogla iskoristiti, jer gledajući koliko je ljudi samo u Hrvatskoj gladno i željno čak i polutrulih banana!!??. Mogli bi se bar dostojanstvenije najesti, a ne da kriomice kopaju po kontejnerima sa smećem ne bi li našli koji odbačeni zalogaj. Ne bismo smjeli zatvarati oči pred ovom pojavom, jer vidimo da danas to radi sve veći broj ljudi, čak i naših umirovljenika koji su pošteno odradili svoj radni vijek a mirovina im je tolika da se od nje ne mogu niti prehraniti.