Arhiva

Archive for the ‘EU’ Category

Bacanje hrane

Srpanj 5, 2014 3 komentara

bananeBliži se ljeto, što znači kako ponovno kreće period prožvakanih vijesti:

Jedna trećina sve proizvedene hrane za ljudsku upotrebu je izgubljeno ili potrošeno prije konzumacije, procjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, FAO.

Svi znamo kako prilikom uzgoja voća i povrća iskoristivost nije 100%, te je u samom početku proizvodnog lanca jasno kako svaki plod neće završiti na policama trgovina. Dok je u razvijenim zemljama zbog kvalitetnijih proizvodnih procesa i logistike stanje po tom pitanju znatno bolje, podaci Europske komisije pokazuju kako se u zemljama u razvoju preko 40% gubitaka prehrambenih proizvoda odnosi na žetvu, transport ili preradu. Nadalje, ponašanje samih kupaca znatno utječe na gubitke, jer većina često bira najljepšu robu. Stoga prehrambeni proizvodi sa većim ili manjim defektom nerijetko propadaju, što dovodi do podatka kako se u razvijenim zemljama od ukupno bačene hrane gotovo 40% odnosi na hranu u trgovačkim centrima.

Guardian se u svom tekstu posebno osvrnuo na problem propadanja velikih količina banana:

U samoj hijerarhiji voća, banana stoji na samom vrhu. No usprkos statusu kralja voća, u svijetu se dnevno baci 1,4 milijuna banana svakog dana, što je naprosto ludo, jer banane ne samo da su ukusne, nego vrlo zdrave i korisne.

Svakodnevno bacanje 1,4 milijuna banana zaista zvuči kao zapanjujuće rasipništvo, no problem s ovim podatkom je što nema usporedbe sa proizvedenom količinom. Godišnja proizvodnja banana na svjetskoj razini iznosi nešto iznad 145 milijuna tona, tj, dnevno se proizvede preko 397 tisuća tona banana. Masa prosječne banane iznosi oko 130 grama, što znači kako se dnevno proizvede više od 3 milijarde banana, od čega propadne 1,4 milijuna. Dakle od ukupne količine proizvedenih banana samo 0,05% propadne u nekom od stadija prehrambenog lanca, te ovo zapravo pokazuje kako je proizvodni i logistički proces multinacionalnih kompanija usavršen do takve mjere da brzokvarljiva hrana poput banana nađe put do kupca u toliko visokom postotku.

 

 

 

Oglasi
Kategorije:EU, Hrvatska Oznake:, ,

Hvatanje za slamku

Prosinac 3, 2013 3 komentara

Eurostat je objavio novo izvješće o nezaposlenosti unutar Europske Unije. U eurozoni se sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti za mjesec listopad blago spustila na mjesečnoj razini i iznosila je 12,1 posto. Na razini 28 članica Unije iznosila je 10,9 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti uvećana sa 17,2% u rujnu na 17,6% u listopadu.

Iako vijest za eurozonu zvuči obećavajuće, brojke za poslijednjih 12 mjeseci pokazuju nešto manje optimističnu sliku. U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost je pala tek 0,1%, ali u poslijednjih godinu dana je ipak u porastu.

stopa nezaposlenosti EU po mjesecima 2013

Izvor: Eurostat

Kako desezonirana stopa pokazuje, zabilježeni pad nezaposlenosti i dalje ostavlja eurozonu zacementiranu na 12% i zapravo djeluje kao ispravak jednomjesečnog blagog rasta u rujnu. Usporedba kretanja pokazuje kako je SAD u istom periodu ostvario pad nezaposlenost za 0,6%, dok je ona u EU gotovo konstantna i kreće se oko 11%.

nezaposlenost listopad EU 2013

Brojke o nezaposlenosti mladih još su poraznije. Jednoznamenkastu stopu nezaposlenosti među mlađima do 25 godina starosti zabilježile su samo Njemačka i Austrija, dok najvišu nezaposlenost među mladima bilježe Grčka (58%) i Španjolska (57,4%). Hrvatska je zabilježila stopu nezaposlenosti među mlađima do 25 godina starosti od 52,4%, a španjolske i hrvatske stope ujedno su i najveće do sad prijavljene. I u ovom slučaju američko gospodarstvo bilježi pad nezaposlenosti. Od siječnja 2013. nezaposlenost mladih je pala za 1,7% i sada iznosi 15,1%, dok EU bilježi identičnu stopu s početka godine, tj 23,7%.

nezaposlenost mladih EU

Razumljivo je kako Europljani već dugo nisu imali pozitivnih vijesti o gospodarstvu i zaposlenosti, pa domaći i strani mediji to optimistično prenose. No unatoč obećavajućem naslovu izvještaja Eurostata, ovo i dalje nije jedna od njih, nego tek hvatanje za slamku.

nezaposlenost EU eurozona 2007 2013

Kategorije:EU, posao Oznake:,

EU želi ograničiti brzinu? Za sad ne

Prosinac 2, 2013 Komentiraj

120Index, 24sataVečernji, Danas.net, itd. prenose vijest koja uz sve dosadašnje ideje iz kuhinje Europske komisije zapravo ne zvuči čudno:

Maksimalna dozvoljena brzina vožnje automobilom na teritoriju Europske unije uskoro bi mogla biti 115 km/h. Europska komisija zaziva uvođenje limitatora u sve automobile, koji će onemogućiti vožnju bržu od dozvoljene.

Srećom, ovaj put vijest nije točna, a to potvrđuje i objava Europske komisije:

Izvještaji u medijima posljednjih dana sugeriraju kako EU namjerava podnijeti prijedlog o uvođenju automatske kontrole brzine ISA (Inteligentna prilagodba brzine). Ovo jednostavno nije istina, što je Komisija jasno objasnila novinarima. Komisija nema plan niti zakazani termin o sličnoj raspravi. Ne postoji niti vjerojatnost slične preporuke, a kamoli nešto više od toga.

Za sad smo mirni. Kad sam već na temi, evo jedan zanimljiv video izvještaj o ponašanju medija i policije vezano uz ograničenje brzine u Kanadi, koji između ostalog govori kako policija skrivajući se u grmlju za cilj ima represivno kažnjavanje vozača, a ne usporavanje i regulaciju prometa svojom prisutnošću na cesti.

Nepristrano i objektivno, ha?

Studeni 23, 2013 6 komentara

Portal H-Alter nedavno je objavio tekst u kojem navodi kako je outsourcing u zdravstvu odavno započeo, te između ostalog stoji:

doktori medicine 1995 2005Što je sa primarnom zdravstvenom zaštitom u najvećem dijelu? Ona se plaća iz obaveznog osiguranja, ali je obavljaju u velikom broju slučajeva privatnici koji su bivše javne ordinacije uzeli u zakup, što se nedavno promijenilo u model koncesije.

Prema njihovim obrazloženjima svrhe postojanja neprofitnih medija, ono što čini bitnu razliku između aktualnih, tržišno-profitnih mainstreamovskih medija na jednoj strani i “nezavisnih”, “neprofitnih” medija na drugoj, jest činjenica da neprofitni mediji naglasak stavljaju na kvalitetu sadržaja i programa, dok su tržišno-profitni mediji povodljivi i podložni utjecaju izvora financiranja. Stoga je postojanje neprofitnih medija financiranih iz proračuna nužno, jer tržišni principi “devastiraju kvalitetu”, a slična opravdanja postojanja prisilnog financiranja daje i HRT.

E sad, zašto jedan objektivan, nezavisan i nadasve nepristran medij trenutno stanje opisuje grafikonom odrezanim u 2005. godini, tj. zašto postoji rupa u podacima u periodu 8 godina? Pročitaj više…

Kategorije:EU, Hrvatska, zdravstvo Oznake:,

Ta besplatna država…

Rujan 30, 2013 34 komentara
Racun za usluge drzave 2013

Previsoka cijena? Zato se zadužujemo da bi se troškovi podmirili

U Hrvatskoj ljudi nažalost najčešće ne znaju koliko poreza plaćaju, niti koliku cijenu zapravo imaju razne usluge koje država pruža, a koje nose epitet besplatno. To zapravo nije začuđujuće, jer je porezni sustav poprilično kompliciran i premrežen brojnim parafisklnim i skrivenim nametima. Ovo je zapravo kratki dodatak jednom starijem tekstu o cijeni države (ovdje).

Primjerice litra Eurosuper 95 benzina koju smo do jučer plaćali 10,53 kune, bez posebnih poreza i PDV-a košta 4,96 kuna. No to i dalje nije cijena benzina bez uračunatog poreza, jer tvrtka plaća porez na dobit, a njeni zaposlenici plaćaju porez na dohodak, doprinose i slično, koji će biti uračunati u cijenu benzina kako bi tvrtka poslovala s dobiti i kako bi mogla isplatiti plaće. Sve to znači da svako podizanje poreza tvrtkama predstavlja pad prihoda i razvoja, rast cijena njihovih usluga, smanjenje plaće (ili broja) radnika tih tvrtki ili kombinacija svega navedenog. Takvi primjeri su nebrojeni, no svaki porez u određenoj mjeri utječe na ponašanje ne samo određene kompanije ili zahvaćenog sektora, nego cjelokupnog tržišta i njegovih sudionika.

Pretpostavimo kako je vaša plaća koju primate na račun 5.500 kuna i živite u Zagrebu. Vaša stvarna plaća tada zapravo iznosi 9.219 kuna, no prije nego ju dobijete, poslodavac u vaše ime uplaćuje razne doprinose, poreze i prireze. I prije nego ste primili plaću na račun, već ste platili 3.719 kuna poreza, prireza i doprinosa. Svatko za sebe svoju stvarnu plaću (bruto2) i doprinose može provjeriti na kalkulatoru plaća.

Pogledajmo sada jedan pojednostavljeni model koji uspoređuje cjelokupnu proračunsku potrošnju države sa brojem radnika (radi jednostavnosti i onih na proračunu, subvencijama i sl.) koji okvirno prikazuje koliko poreza godišnje plati prosječan hrvatski radnik, te nekoliko stavki na koje se taj porez troši. Prosječan radnik godišnje za trenutne umirovljenike uplati oko 26.300 kuna, dio putem uplata za mirovinski stup, a dio putem raznih poreza koji se tokom godine koriste za sanaciju mirovinskog fonda, iz razloga što mirovinski sustav ima veće isplate od uplata. Taj prosječni radnik godišnje uplati i oko 16.000 kuna za zdravstvo koje mnogi smatraju besplatnim. Ponovno, nešto putem doprinosa, nešto putem poreza kojim država sanira gubitke u zdravstvu. Besplatno obrazovanje prosječnom radniku ipak nije besplatno, jer ga financira sa oko 8.350 kuna godišnje. Taj radnik također potiče turizam iako možda nikad nije bio na moru, potiče sadnju pšenice iako možda ne jede kruh i tako dalje. Ukratko, besplatne stvari ne postoje, iako nam se ponekad tako čini. Ili ih plaćamo sami, a da toga nismo niti svjesni, ili ih plaća netko drugi.

Tekst je također objavljen u Jutarnjem listu.

Dobro, loše i zlo u Latviji

Rujan 13, 2013 2 komentara

Latvija„Latvija je na tešku krizu i duboku recesiju odgovorila oštrim rezovima i primjer je kako oštre mjere mogu dovesti do ekonomskog rasta“, rekao je u petak u Rigi hrvatski premijer Zoran Milanović dodavši: „Hrvatska je blagoslovljena jer nije imala tako duboku krizu, ali prokleta jer je to nije natjeralo na rezove kakve je učinila Latvija.“

No koja je cijena njihovog oporavka, te imaju li hrvatski političari snagu i volju za tako velik zalogaj?

Latvija je, poput većine svjetskih država, svoj rast 2000.-ih temeljila na rastu potrošnje i zaduživanju, a optimizam i sigurnost su dodatno poticali ulazak u Europsku uniju i NATO savez. Ekstatičan nivo optimizma koji je vladao pokazuju izjave tadašnje vlasti iz 2006. godine kada su tvrdili kako će standard Latvijaca za samo deset godina prestići bogatstvo Irske. Tadašnji BDP po glavi stanovnika Latvije iznosio je 8,7 tisuća američkih dolara, a Irski 52 tisuće. Cijela situacija možda i nije toliko začuđujuća kada se stavi u kontekst naroda koji je relativno nedavno izašao iza željezne zavjese, pružaju mu se razne nove financijske mogućnosti, svijet optimistično leti na krilima kredita, a svaki spomen problema koji mogu nastati iznimno je anti-domoljuban. U takvim uvjetima posebno raste potrošnja siromašnijih i mlađih obitelji čiji snovi daleko nadmašuju prihode, a najjednostavnije se dižu krediti za stanove i automobile koji ujedno služe kao zalog u slučaju nemogućnosti otplate.  Pročitaj više…

Još jedan libertarijanac

Lipanj 27, 2013 8 komentara

U današnjem intervjuu za Bloomberg, premijer Milanović opisao se kao socijaldemokrat, libertarijanac i zagovornik slobodnog tržišta. Između ostalog je rekao:

Hrvatska planira kroz EU fondove povući oko 10 milijardi eura do 2020. godine, kako bi država unatoč oslabljenom proračunu tim novcem pomogla infrastrukturne i energetske projekte. Otvorit će se nove mogućnosti i tržišta. Možda ih dobijemo ako budemo naporno radili, ali možemo završiti i kao gubitnici, kao neto platiše, što je suprotno od onoga što smo namjeravali.

Otkad su zakonsko pogodovanje, dodjela novca pojedinim sektorima ili subjektima, te želja za životom od tuđih prihoda sinonimi za slobodno tržištelibertarijanizam?

%d bloggers like this: