Propala srpanjska rupa?

Na svom blogu Tržišta kapitala, g. Bakić objavio je kako je ovogodišnja srpanjska rupa vjerojatnije srpanjska patka:

ovogodišnje Srpanjske rupe je u RH ušlo 7,83, a izašlo 7,22 mil. stranaca; dakle, na kraju srpnja ih je bilo u RH oko 610.000 više nego na početku
– prošlogodišnje Srpanjske rupe je RH ušlo 7,40, a izašlo 6,90; znači da ih se tokom mjeseca nagomilalo oko 500.000

Iako su srpanjski podaci još neslužbeni, ista situacija je i sa prvim dijelom ove godine i službenim podacima: od siječnja do lipnja 2014. godine registrirano 4,02 milijuna turističkih dolazaka, dok je u istom periodu 2013. godine registrirano 3,76 milijuna dolazaka. Što se noćenja tiče, od siječnja do lipnja 2014. registrirano je 14,98 milijuna noćenja, dok je u istom periodu 2013. registrirano 14,28 milijuna noćenja:

Vezano uz prihode od turizma: Podaci o prihodima turizma, koje evidentira platna bilanca Republike Hrvatske, uz pretpostavku nastavka blago pozitivnih stopa rasta mogli bi tek ove godine dosegnuti nominalnu razinu iz 2008. Navedeni podaci sugeriraju da se prosječni turist ne odriče dokolice ali se ipak prilagođava krizi smanjenjem potrošnje.

Pogrešno formulirana pitanja daju pogrešne odgovore

Nov@ TV ovih je dana naručila nekoliko anketa o aktualnim događanjima u državi. Tako su između ostalog proveli pitanja o fiskalizaciji i koncesiji autocesta i zaključili kako javnost većinom podržava fiskalizaciju (81,6%) jer smatraju da će to riješiti sivu ekonomiju, te kako većina stanovnika (61,1%) ne podržava davanje autocesta u koncesiju jer su one ponos Hrvatske i snažan poticaj turizmu. No da su ova dva pitanja postavili na malo drugačiji način, vjerujem kako bi rezultati bili potpuno drugačiji.

Priče kako imamo visoke poreze jer ih neki izbjegavaju jednostavno nisu točne. Država troši onoliko koliko ubere poreza, a često i više od toga. Porezni prihodi su ti koji pokušavaju pratiti državnu potrošnju, ne obratno. Uvođenjem fiskalizacije, te širenjem porezne baze kako bi se prikupio porez iz više izvora nećemo plaćati manje poreza, nego upravo suprotno. Novi nameti koji dolaze sa fiskalizacijom mogu samo poskupiti finalni proizvod jer fiskalizacija od trgovaca između ostalog zahtjeva najam opreme i internet vezu, što predstavlja dodatan trošak koji će se u određenom postotku prebaciti na krajnje potrošače. Iznos nenaplaćenih poreza i veličina sive ekonomije dokaz su sve represivnije porezne politike zbog koje brojni porezni obveznici traže rupe u zakonima – ne zato što su lopovi i kriminalci nego zato što pokušavaju opstati i živjeti od svog rada. Pravilno postavljeno pitanje ove ankete trebalo je glasiti: “Želite li poskupljenje roba i usluga, te rast nezaposlenosti?”

Autoceste su većinom potpuno neisplative, prezadužene i građene zbog političkih bodova, ne ekonomske isplativosti. Njihov trenutni dug iznosi 30 milijardi kuna, a zaposlenih u Hrvatskoj je 1,4 milijuna. Za sve one koji smatraju da autoceste snažno doprinose razvoju turizma neka pogledaju grafikon s desne strane i pokušaju iz njega zaključiti kada je sagrađena autocesta prema Dalmaciji. Teško? Možda pomognu ove podjele dolasci po županijama ili grafikon noćenja po županijama.

Ukoliko i dalje smatrate kako su autoceste preduvjet razvoja turizma i dolaska turista, pogledajte postotnu podjelu prijevoznih sredstava kojima turisti dolaze u Hrvatsku i u kojem smjeru se kreće udio cestovnog prijevoza.

U engleskom jeziku postoji jako dobra izreka – put your money where your mouth is, a pravo pitanje koje se trebalo nalaziti u ovoj anketi glasi: “Jeste li spremni dati minimalno 22.000 svojih kuna kako bismo kupili autoceste od banaka?”