Uz ovakve prijatelje ne trebamo neprijatelje

HAKOM nastavlja seriju odluka koje su usmjerene upravo protiv onih koje navodno štite – korisnike telekomunikacijskih usluga. Tako fiksni internet i IPTV HT-a i Iskona od 1. lipnja ove godine poskupljuju od 8 do 23 kune mjesečno:

Prema obrazloženju HAKOM-a, jedan od načina na koji bi HT i Iskon mogli iskoristiti značajnu tržišnu snagu odnosi se i na situaciju u kojoj bi određeno vrijeme pružali usluge ispod troška s namjerom otežavanja ulaska ili slabljenja pozicije konkurenata, a sve radi povećavanja svog tržišnog udjela, a posljedično i dobiti. Iako bi krajnji korisnici mogli kratkoročno imati koristi od niskih cijena, dugoročno gledano prisutnost cijena ispod troškova najviše bi naštetila upravo njima jer takve cijene uništavaju konkurenciju na tržištu i prisiljavaju druge operatore na izlazak s tržišta, smatraju u HAKOM-u.

Čak i da HT svjesno posluje ispod razine profitabilnosti, zašto bi to trebao biti problem za kupce, kad oni profitiraju od takvih subvencija? Ne postoji jasna definicija koja bi točno odredila ovo poslovanje koje HAKOM smatra netržišnim. Postoji mnoštvo metoda izračuna, ne samo usporedba trenutnih cijena i troškova. Povijesni podaci, marginalni, ukupni, fiksni, varijabilni, dugoročni i kratkoročni troškovi, no HAKOM je uzeo jedan i na njemu gradi slučaj.

Pretpostavka da bi kupci mogli kratkoročno profitirati od niže cijene, ali da dugoročno takva poslovna politika ubija konkurenciju nema smisla. U praksi se tako nešto nikad nije uspješno provelo. Tvrtka koja posluje negativno u konačnici će morati nadoknaditi gubitke kroz povećanje cijena, a visoke cijene potiču povratak konkurencije. Takav način poslovanja nije dobra dugoročna poslovna strategija, jer dolazak nove domaće ili strane konkurencije onemogućuje pokrivanje gubitaka ponovnim podizanjem cijena. Walmart primjerice već desetljećima sjedi na optuženičkoj klupi jer navodno pokušava uništiti konkurenciju prodajući robu ispod njene cijene, no konkurencija i dalje postoji. Da Walmart zaista posluje toliko dugo na taj način, odavno bi bankrotirao.

Kada je regulator nakon dugogodišnjeg održavanja monopola konačno počeo puštati druge operatere, te je konkurencija dovela do spuštanja cijena, isti genijalci stvari ponovno pokušavaju vratiti na početak. Prije 3 godine pad cijena riješili su izricanjem kazni:

HT je nudio niže cijene fiksne telefonije i tako prekršio regulirane maloprodajne cijene telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži. HAKOM je još u kolovozu izdao rješenje u kojem HT-u zabranjuje svako daljnje nuđenje, ugovaranje i pružanje usluga u fiksnoj telefoniji po cijenama nižim od onih koje je odobrio HAKOM, kao i odobravanje bilo kakvih popusta na cijene niže od odobrenih.

Ne spušta HT svoje cijene dobrovoljno, nego ga na to prisiljava konkurencija. Kupci svojim novcem odlučuju koji operater im pruža najviše za cijenu koju nudi, a danas kupac može napraviti usporedbu u nekoliko klikova. Uspoređujući cijene nekih operatera za flat internet + osnovni IPTV, tj. usluga za koje HAKOM tvrdi da ih HT i Iskon nude ispod profitabilne cijene, možemo vidjeti kako B.net paket stoji 169,91 kuna mjesečno, Iskon 192,63 kune, Optima 205 kuna, a HT 227 kuna mjesečno. Iako HT od svih konkurenata ima najvišu cijenu, regulator pokušava reći kako je za potrošače dobra odluka da ta cijena bude još veća, te da je nelegalno previše spuštati cijene.

Koga ti birokrati zafrkavaju? Ova odluka najviše će pogoditi onaj dio tržišta koji još uvijek nema dostupnost alternativnog operatera, te uz to i ostali operateri sada mogu podići cijene bez bojazni pritiska od strane najvećih konkurenata.

Nek’ crkne susjedova krava

Jučer je Vlada odlučila telekomima vratiti harač od 6%:

Da bi popunila proračun s oko 300 milijuna kuna godišnje, Vlada po hitnom postupku reprizira šest posto nameta mobilnim operaterima, odlučeno je na današnjoj sjednici u Banskim dvorima.

‘Može se raspravljati je li 300 milijuna kuna godišnje puno ili malo, ali taj bi novac, primjerice, bio dovoljan za zadržavanje 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, koja su izgubljena u zadnje tri godine’, istaknuo je Čačić.

Možda bi tih dodatnih 300 milijuna bilo dovoljno za umjetno zadržavanje određenog broja radnih mjesta u tekstilnoj industriji godinu dana, a što iduće godine ako ne bude dovoljno? Tko je idući na redu? Banke? Pekare? Vaša tvrtka koja se drznula biti uspješna i poslovati s dobiti unatoč trenutnom oporezivanju? Vaše radno mjesto koje će biti izgubljeno kako bi se sačuvalo neko drugo koje zapravo nitko ne treba, ali je iz nekog razloga strateški važno? HT je u 2010. već platio 444 milijuna kuna poreza na dobit (ne računajući dodatnih 6%), 195 milijuna kuna dividende Fondu hrvatskih branitelja, te 98 milijuna kuna Vladi RH. Sveukupno, industrija mobilnih komunikacija je gospodarstvu RH u 2011. pridonijela sa 28 milijardi kuna, ali to očito nije dovoljno.

Milanović dalje nastavlja:

Za visoke profite telekom kompanija zaslužna je i kvalitetna infrastruktura koja je izgrađena kroz protekla desetljeća, kao i poslovni ambijent koji su naslijedili.

Da, točno je kako telekomi imaju dobit, te kako djelomično koriste infrastrukturu koja je sagrađena prije privatizacije, ali nije točno da su to dobili ili naslijedili. Gospoda Milanović i Linić nekako su smetnuli s uma kako je DT 1999. platio 850 milijuna dolara (tadašnjih 6.040 milijardi kuna) za 35%, a 2001. godine 500 milijuna eura za dodatnih 16% dionica HT-a, čime su postali vlasnici 51% HT-a. Prvi krug prodaje vodio je Škegro, a drugi krug upravo Linić.

Porezni stručnjak Guste Santini smatra:

Razlike u cijenama mobilnih usluga u Hrvatskoj i EU toliko su dramatične da bi mobilnim operaterima trebalo uvesti trošarine ne od 6 posto već od 23 ili čak 25 posto kako bi ti profiti postali porezni prihodi i koristili svima. Potpuno podržavam dodatno oporezivanje određenih kategorija. Nisu to samo mobilne usluge nego i benzin, cigarete i neke druge slične robe i usluge.

Poreznom stručnjaku trebao bi biti jasan pojam prelijevanja poreznog opterećenja, tj. prebacivanja potpunog ili djelomičnog poreznog opterećenja na krajnjeg korisnika. Povećanjem poreza na pojedinu robu ili uslugu teško možemo očekivati pojeftinjenje te usluge. Dodatne trošarine na naftne derivate sigurno bi za posljedicu imale poskupljenje gotovo svega, počevši od hrane. Ukoliko već žele niže cijene telekomunikacijskih usluga, mogli bi pustiti ostale operatere koji žele doći prodavati svoje usluge, te prestati naplaćivati kazne za spuštanje cijena.

Kad naši stručnjaci i tržišni regulatori daju ovakve izjave, nije ni najmanje čudno kakve sve reakcije građana možemo pročitati po komentarima. Tako Hrvati ovaj potez većinom odobravaju, kao što pokazuje anketa Danas.hr:

Komentari se uglavnom svode na lopovsku gamad i slično. Nažalost, upućeni su telekomima, a ne državi, iako nitko nije prisiljen koristiti mobitel, ali smo svi prisiljeni plaćati namete ukoliko ga koristimo. Ako koristite mobitel evo jednog primjera:

Recimo da imate neku tarifu sa pretplatom od 60 kuna i ne prelazite taj iznos. Vaš račun izgledat će otprilike ovako:

• Mjesečna naknada: 60,00 kn
• Dodatno usluge: 0,00 kn
• Ukupno usluge: 60,00 kn
• PDV (23%): 13,80 kn
• Radijska frekvencija: 10,00 kn
• Ukupan iznos računa za ovaj mjesec: 83,80 kn

Za ovih 60 kuna svojevoljno ste kupili određenu minutažu razgovora i određen broj SMS poruka koje možete poslati. Za 23,80 kuna koje idu državi niste kupili ništa, niti ste dobili nešto od države zauzvrat. Također, dio onih 60 kuna otići će ponovno državi kroz porez na dobit, dividendu ili doprinose.

I tako, dok se Vlada zabavlja oporezivanjem onih koji profitiraju i privremeno pokušava spasiti radna mjesta onih koji ne profitiraju, oni prvi ne miruju. Naši mediji, komentatori i stručnjaci slavodobitno pune stupce pozitivnim reakcijama o sve većem oporezivanju gamadi koja previše zarađuje, ali apsolutno nitko nije prenio vijest o tome što takvo oporezivanje znači za radnike HT-a, te u konačnici za sve radnike općenito. Istina, spominju se otkazi i tehnološki višak jer su stranci pohlepni, ali glavne stvari nigdje u našim medijima. Isti ti stranci ulažu 15 milijuna eura u novi centar u Bratislavi, u kojem će za početak zaposliti preko 500 ljudi, a služit će kao knjigovodstveni centar cijele DT AG grupe. Razlog? Slovačka ima niske poreze u usporedbi sa ostalim državama u kojima posluje DT. Rezultat? Pojačane investicije i zapošljavanje u Slovačkoj, još otkaza i smanjenje investicija u Hrvatskoj. Posljedica? Radnici HT-a na cesti zajedno sa gorespomenutim tekstilnim radnicima.

HAKOM ponovno jaše

Ulaganje u optičku infrastrukturu već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM – regulator za poštu i telekomunikacije, a sad se u sve uključila i politika. HDZ u potpunosti podupire regulatora, dok s druge strane HNS smatra kako je ulaganje u razvoj optičke mreže potrebno što prije.

HAKOM ističe da:

HT nastoji dobiti privilegiranu poziciju na tržištu te da su upravo alternativni operateri, unatoč skromnijim sredstvima, mnogo više ulagali u taj oblik infrastrukture. U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve.

Naravno da su alternativni operateri uložili više u optiku, kad HAKOM brani HT-u postavljanje optičke mreže radi održavanja tržišne utakmice. HT nastoji dobiti jednaku poziciju, tj. dopuštenje postavljanja optičke mreže, kao što to smiju raditi ostali operateri.

HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatere. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke.

HT nije dobrotvorna organizacija, te želi povrat na svoju investiciju. Jasno da ne žele subvencionirati konkurenciju iz svog džepa. HAKOM, kao državna agencija, ne mora mariti za isplativost investicije, jer se sve neisplative državne investicije ionako krpaju proračunskim novcem.

Vlada je 1999. prodala kompaniju bez konkurencije u jednom komadu, zatim je postojao državom zaštićeni oligopol sa Vipnetom u mobilnim komunikacijama sve do 2005. Tek tada Vlada pušta, tj. prodaje licencu trećem operateru na tržište. Cijene su sa povećanjem konkurencije, kako fiksne, tako i mobilne, počele padati, ali to očito nije bilo po volji HAKOM-u. Večernji list prošle godine pisao je kako je HT dobio kaznu zbog spuštanja cijene ispod one koje je im je HAKOM propisao kao tržišnu. Pošto HT kao operater s najvećim tržišnim udjelom ne smije spuštati cijene, ostalim operaterima dovoljno je ponuditi minimalno niže cijene svojih usluga, iako realno, svi operateri mogu ići dosta niže i nastaviti poslovati s profitom. Šlag na tortu bilo je uvođenje telekomunikacijskog poreza svim operaterima.

Zanimljivo da velik broj ljudi podržava način poslovanja HAKOMA, iako on kao regulator guši i usporava tržište, a dosadašnja povijest reguliranja i upravljanja telekomunikacijskim tržištem pokazuje da se sve prelama isključivo preko korisnika, koji i dalje plaćaju (pre)skupu uslugu. Uloga HAKOM-a podsjeća na priču o izumiranju dinosaura.