Tko je kriv za skupo gorivo?

Prije nekoliko dana prilog u Dnevnik.hr govorio je o problemu skupog goriva:

Barel nafte najniži je u posljednje četiri godine. No, cijene na crpkama i dalje su visoke. Nafta je 2010. te godine stajala 88 dolara po barelu. Litru Eurosupera plaćali smo 8 kuna i 98 lipa, dok je za litru Eurodizela bilo potrebno izdvojiti 8 kuna i 32 lipe. Barel nafte danas je gotovo jednak onome iz 2010. godine. No, cijene benzina su znatno više. Litra Eurosupera stoji 10 kuna i 66 lipa, dok je Dizel 10 kuna i dvije lipe.

Uzrok i dalje visoke cijene goriva, iako je cijena sirove nafte pala na razinu 2010. godine, u prilogu je objašnjen tečajnim razlikama, no stvarni razlozi leže negdje drugdje. U listopadu 2010. godine po srednjem tečaju HNB-a bilo je potrebno dati 5,30 kuna za 1 američki dolar, dok je sada potrebno 5,99 kuna, a ta razlika nikako ne odgovara razlici u cijeni goriva. Istina, slabljenje kune prema dolaru podiže cijenu goriva, ali kuna nije toliko oslabila. Ono što je bitno drugačije su trošarine i PDV koji se obračunava ukupan iznos nafte plus trošarine: 2010. godine trošarine su iznosile 2,8 kn/L, a PDV 23%., što znači kako je porastom poreznog opterećenja udio poreza porastao je sa 45% na 55% ukupne maloprodajne cijene benzina. Usput rečeno, trošarine na bezolovno gorivo uvedene su 1994. godine i tada su iznosile 1,60 kuna po litri, a trenutno iznose 3,66 kuna po litri bezolovnog benzina.

Jedna litra Eurosuper 95 benzina do prije nekoliko dana prodavala se za 10,31 kn. U toj cijeni nalazi se sirova nafta (oko 3,32 kn/L), davanja državi (5,72 kn/L) i marža (oko 1,27 kn/L). Drugim riječima, u tih 1,05-1,30 kn/L marže nalaze se troškovi rafiniranja, skladištenja, distribucije i prodaje, plaće radnika, porez na dobit, te profit naftne kompanije. S druge strane, u 5,72 kn/L nalaze se troškovi poput pokrivanja poslovanja HAC-a, HŽ-a i HC-a, poreza na dodanu vrijednost i slično. Iako u Hrvatskoj velik broj građana i dalje smatra kako su krivci za visoke cijene goriva tržište i naftne kompanije, bez tolikog poreznog opterećenja litra Eurosupera sada bi bila jeftinija od litre vode u pojedinim supermarketima. Na grafikonu možete vidjeti kako su se u posljednje dvije godine kretali iznosi Eurosuper95 benzina bez poreza (plavo) i državna davanja (crveno), čiji zbroj čini maloprodajnu cijenu benzina.

Također je potrebno imati na umu kako svako povećanje trošarina na energente utječe i na opći rast cijena, poslovanje i životni standard građana, a stopa PDV-a u Hrvatskoj jedna od najvećih u Europi.

Prihodi državnog proračuna od trošarina na naftne derivate

 

 

 

Opet to tržište

U Hrvatskoj nije neobično da se za brojne gospodarske probleme proziva (slobodno) tržište:

Hrvatska je 19. veljače dobila potpuno liberalizirano određivanje cijena goriva, te od tog dana država više ne određuje maksimalnu dopuštenu cijenu goriva. Posljednja najviša ‘državna’ cijena za eurosuper 95 bila je 10,29 kuna, a jučerašnja liberalizirana iznosila je 11,14 kuna. To je poskupljenje od 85 lipa, piše današnja Slobodna Dalmacija.

Međutim kada tekstovi o protivljenju bilo kakvoj liberalizaciji tržišta počnu dolaziti iz poslovnih tjednika, to je već zabrinjavajuće:

Jasno se vidi kako u stvarnom životu funkcionira liberalizacija tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj, koja je dovela do toga da je benzin od 19. veljače poskupio 8,3 posto, a dizel 6,5 posto. I može se očekivati da će gorivo biti još skuplje.

Benzinske postaje mogu mijenjati cijene svakih sat vremena ako žele. Srećom, cijene se zasad mijenjaju u prosjeku jednom na tjedan. Ipak, nastao je kaos. Kada je Ministarstvo gospodarstva određivalo maksimalne cijene naftnih derivata svaka dva tjedna, građani su dan prije znali koliko će gorivo poskupiti ili pojeftiniti.

Pekare mogu mijenjati cijene kruha svaki sat ako žele, trgovine cijene vode, kafići mogu imati happy hour, restorani različite cijene ovisno poslužuju li ručak ili večeru, ali nepošteno je da se cijene goriva mijenjaju češće od jednom u 14 dana, bez prethodne najave u medijima? Nadalje, samo uklanjanje propisane cijene ne znači da je tržište liberalizirano dok god i dalje postoje brojne regulative i snažne prepreke za dolazak konkurentskih kompanija.

Cijena jedne litre Eurosupera 95 u posljednja je četiri mjeseca skočila za čak 85 lipa, a litra Eurodizela skuplja je čak 63 lipe. To znači da vozač koji troši 50 litara benzina na mjesec sada za istu količinu goriva daje 42,5 kuna više, a za 50 litara Eurodizela 31,5 kuna više.

Uz sve to paničarenje o poskupljenjima nakon famozne liberalizacije tržišta, čovjek bi pomislio kako prije navedene pošasti u Hrvatskoj nije bilo rasta cijene goriva, te kako travanjsko povećanje trošarina na gorivo, a samim time i osnovice za obračun PDV-a, nije imalo utjecaj na ukupnu cijenu. No ukoliko pogledamo kretanje cijene Eurosuper 95 od 2012. godine do danas, te kretanje trošarina i PDV-a, možemo uočiti kako je cijena litre benzina bez poreza 21.08.2012. godine iznosila 5,86 kn, porezi 5,15 kn, a 07.07.2014. cijena litre istog goriva iznosila je 5,44 kn, dok su ukupni porezi porasli na 5,93 kn. Drugim riječima (iako je u porastu), cijena neoporezivane litre benzina još uvijek je niža nego prije dvije godine, no ukupan iznos korisnicima je veći zbog rastućih državnih nameta.

Ukratko, problem su kompanije koje su sposobne graditi platforme za crpljenje nafte, prateće brodove, trenirati, opremati, podržavati i plaćati timove ronioca koji po nekoliko tjedana ili mjeseci neprekidno borave i rade na velikim dubinama, preraditi naftu i isporučiti ju na benzinsku postaju u vašoj blizini za samo 5,44 kn po litri, a ne država koja istovremeno uzima 5,93 kn samo zato jer je iz spremnika benzinske postaje prešla u rezervoar vašeg vozila. A porez na dobit, te porezi i prirezi radnika naftnih kompanija ovdje nisu niti uračunati.

Za kraj, unatoč očekivanjima kako nikad više nećemo vidjeti pad cijene, danas je litra Eurosupera pojeftinila 15 lipa bez da je država to propisala.

Cijena benzina u zadnjih godinu dana

Trenutna cijena Eurosuper 95 benzina sa maržom iznosi 4,69 kuna. Uz to dolaze trošarina (HAC, HC, zelena energija itd.) u iznosu 3,46 kuna (kada je uvedena 1994. iznosila je 1,60 kn/L), te se u konačnici na sve obračunava PDV od 25%, tj. 2,04 kune, što čini ukupnu cijenu od 10,19 kuna po litri benzina. Da, plaćamo porez na porez, a proizvodnja i distribucija litre benzina jeftinija je od svih ostalih troškova koje ubire država.

Dok cijena goriva u zadnjih godinu dana pada, povezani troškovi za usluge države rastu:

Slijedeći grafikon sadrži stavke koje čine cijenu goriva za listopad 2013. i njihovu usporedbu sa pojedinim europskim zemljama. Na maloprodajnu cijenu utječu troškovi proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije, poreza i regulacije:

Vidljivo je da na različite cijene u zemljama utječu marže, ali puno više utječu porezi i trošarine koje države nameću građanima. Italija trenutno ima najskuplji benzin, te od ukupne cijene od €1,77 za litru, €1,03 odlazi na poreze. Iako Hrvatska spada u zemlje sa najjeftinijim gorivom, glavni uzrok toga je najniža marža od svih promatranih zemalja. Marža po litri benzina u Hrvatskoj iznosi €0,1, a prosječna marža promatranih zemalja iznosi €0,19. Kada bi hrvatski proizvođači imali takvu maržu, maloprodajna cijena Eurosuper 95 benzina bila bi u rangu cijene u Francuskoj.