Lipa – Udruga poreznih obveznika

Kao što možda znate, već neko vrijeme priprema se pokretanje Udruge poreznih obveznika, koja bi zagovarala interese – pa, jasno poreznih obveznika. Statut je riješen, Facebook stranica postoji, radi se na postavljanju web-a i ostalih informacija.

Ako ste zainteresirani i spremni odvojiti nešto svojeg vremena za interese poreznih obveznika otvara vam se prilika da to i učinite. Dakle “Lipa” traži ljude koji bi stvar postavili na noge, te zajedničkim snagama napravili protutežu rastrošnoj i neodgovornoj državi, prije svega u pitanjima koja se dotiču poreznih obveznika. U tom smislu “Lipi” trebaju ljudi koji se razumiju i mogu pomoći u nekom od sljedećih područja:

Autoceste i koncesija

Obzirom kako je pitanje oko koncesije autocesta ponovno aktulano, stavljam jedan tekst napisan za tiskano izdanje Jutarnjeg lista prije nešto više od godinu dana, koji nisam objavio na blogu u cijelosti. Izgleda da se nije puno promijenilo od tada:

Hrvatska je ponovno podijeljena. Tek dosanjani 40-godišnji san o spajanju sjevera i juga u kojem su sudjelovale sve moguće opcije i stranke već se pretvara u noćnu moru. Razlog? Davanje prezaduženih autocesta u koncesiju, ili kako se od nedavno govori – monetizaciju. Još 2001. godine kada je tadašnji premijer Ivica Račan najavio izgradnju autoceste do 30. lipnja 2005. dočekao ga je val kritika iz HDZ-a koji je takav plan smatrao nerealno kratkim. No smjenom vlasti Božidar Kalmeta preuzima dirigentsku palicu i uspjeva završiti dionicu četiri dana prije roka, te dolazi do kratkotrajnih razmirica oporbe i vlasti koja je počela sve zasluge za realizaciju projekta pripisivati sebi. 26. lipnja 2005. Hrvatska je velikom svečanosti obilježila to povijesno spajanje, a tom prigodom pozdravljeni su i Savka Dabčević-Kučar i Ivica Račan i Ivo Sanader. Još prilikom otvaranja 380 kilometara duge dionice Zagreb – Split politički govori i novinski naslovi bili su prepuni hvale i najava o profitabilnosti već 2010. godine, a prema tadašnjim riječima Radimira Čačića, do 2014. autoceste više neće trebati niti dopunsko financiranje iz proračuna u vidu trošarina na gorivo tako da će one financirati državu, a ne obratno. Nacional prenosi kako će utjecaj autoceste biti nesaglediv. Ova autocesta stvorit će nove zone, doći će do naglog razvoja turizma i drugih gospodarskih aktivnosti, do svakodnevnog povezivanja jadranskih gradova: Šibenik, Zadar i Split postaju gradovi na pola sata udaljenosti, stanovništvo se zapošljava, komunicira, školuje se. Dalmatinska zagora pretvara se u Toskanu ili Provansu, otvara se prostor Zagore i Like, dobivamo potpuno novu dimenziju koje sada ni sami nismo do kraja svjesni i čije potencijale još ni u naznakama ne iskorištavamo.

Pretpostavljeni izračun plaća nakon rebalansa

Ministar financija Boris Lalovac najavio je kako će u rujanskom rebalansu proračuna, između ostalog, povećati neoporezivi dio plaće. Ukoliko prijedlog ministra Lalovca bude prihvaćen, neoporezivi dio plaće trebao bi se od iduće godine povećati sa 2.200 na 2.600 kuna, te bi se porezna stopa od 40% pomaknula sa 8.800 kuna na 13.200 kuna. Ukoliko se najavljeno ostvari, izračun pojedinih plaća za stanovnike Zagreba (prirez 18%) iznosio bi otprilike ovako (klikom na sliku možete ju povećati). Bruto2 predstavlja vašu plaću prije oporezivanja, a neto vašu plaću nakon podmirivanja poreza i doprinosa, pa možete vidjeti i koliko mjesečno plaćate takozvano besplatno zdravstvo (koristili ga ili ne) i koliko izdvajate za mirovinski sustav:

Trenutno neoporezivi dio plaće iznosi 2.200 kuna, a porezni razredi postavljeni su tako da se na prvih 2.200 kuna primjenjuje stopa od 12%, idućih 6.600 kuna oporezuje se sa 25%, a sve iznad 8.800 kuna oporezuje se sa 40%. U budućnosti bi se stopa od 25% trebala primjenjivati između 2.200 i 13.200 kuna, a sve iznad toga oporezivalo bi se sa 40%. Usporedbe radi (za sve one koji progresivne stope pravdaju time da iste postoje i u SAD-u), stopom poreza na dohodak od 39,6% u SAD-u se oporezuju primanja tek iznad 400.000 dolara godišnje, što bi otprilike bilo bruto 192.000 kuna mjesečno.

Baš kao u priči Kada bi pivo plaćali kao što plaćamo porez, mnogi već prigovaraju kako je ovo zapravo pomoć bogatijim, a ne siromašnijim građanima jer bogatiji dobivaju više, no pogledajte razlike pojedinih bruto i neto plaća i koliko tko plaća poreza:

Kako bi radnik primio plaću od primjerice 11,380 kuna, mora platiti čak 12,058 kuna raznih poreza i doprinosa, tj. poslodavac za tog radnika mora imati 23,440 kuna mjesečno. Da ne bude zabune, poslodavac te poreze i doprinose ne plaća umjesto vas, nego dijelom vaše plaće u vaše ime. Drugim riječima, prvo svojim radom morate namiriti poprilično velike državne prohtjeve, a tek ono što ostane možete smatrati svojom imovinom. Takvo razmišljanje potvrđuju i izjave državnih službenika na najavljeno smanjenje poreznih prihoda. “Lako je biti pametan s tuđim novcem!” ističe Virovitičko-podravski župan i predsjednik Udruge županija, nedvosmisleno sugerirajući kako vaš rad pripada prvenstveno pojedinim državnim strukturama, a tek onda vama. A koliko su 2013. godine jednog prosječnog radnika otprilike koštale takozvane besplatne usluge države možete vidjeti ovdje. Što će se još dogoditi u najavljenom rebalansu ostaje tek za vidjeti, no u konačnici, bilo kakvo smanjenje poreznih prihoda potpuno je besmisleno dok se konačno ne krene u reformu rashodovne strane proračuna.

Dodatak:

Dodao sam kalkulator u Excelu, možete ga preuzeti i izračunati pretpostavljene promjene za svoju plaću: Kalkulator placa. Napominjem kako je u izračunu granica prvog razreda 2.200 kn, jer se u ovom trenutku ne spominje njeno pomicanje.

Kako koristiti kalkulator:

U narančasta polja unesite svoju bruto1 plaću i odmah možete vidjeti vašu ukupnu (bruto2) i neto plaću, te koliko izdvajate za pojedini porez ili doprinos. Napominjem kako kalkulator računa prirez za Zagreb (18%), a za neki drugi prirez potrebno je modificirati ćelije C15 i C32 na način da brojku 18 u formuli unutar njih zamijenite sa brojkom koja odgovara prirezu u vašem mjestu stanovanja. Ukoliko ne znate kolika je vaša bruto1 plaća, možete ju saznati na Moj Posao, tako da upišete neto iznos i zatražite izračun u bruto.

Ili pitajte ako je nešto nejasno. I javite u slučaju pronalaska greške 🙂

Retrospektiva 2013.

Ove godine objavio samo samo 53 teksta, što povećava njihov ukupan iznos na 186. Iako je broj tekstova manji nego prošle godine, njihova duljina često je bila znatno veća nego u 2012., a određen broj nenadano je našao mjesto i u Jutarnjem listu. Jednako tako porasla je i posjećenost, tako da u zadnjih 12 mjeseci blog bilježi gotovo 100.000 čitanja.

A ove godine najviše ste čitali:

1. Učinkovitost poticaja u poljoprivredi

2. Održivost mirovinskog fonda

3. Cijena države

4. Na putu prema gore

5. HRT: lider ili ovisnik o subvencijama?

Hvala svima na dosadašnjim komentarima, čitamo se i u 2014.

Sve najbolje! 🙂

Sretan Božić

Dobra djela čine ljudi, ne države

Hvala čitatelji!

Ovaj tjedan blog je prešao brojku od 100.000 čitanja. Dnevni prosjek u 2012. iznosio je 149 čitanja, a u prvom dijelu 2013. brojka je narasla na 239 čitanja dnevno, što smatram dobrim napretkom obzirom na tematiku o kojoj pišem, te se nadam se da će popularnost sličnih ideja i njihov doseg nastaviti rasti.

Hvala na čitanju, dijeljenjima i komentarima!

Pivo i kapitalizam 05.04.2013

Idući petak je nova runda “Pivo i kapitalizam”. Ako imate vremena, pridružite nam se 05.04. poslije 20 sati u Pivnici Medvedgrad, Ilica 49.

Pivo i kapitalizam 28.02.2013.

U četvrtak je nova runda “Pivo i kapitalizam”. Ako imate vremena, pridružite nam se 28.02. poslije 20 sati u Pivnici Medvedgrad, Ilica 49.

Retrospektiva 2012.

Prvi tekst na blogu napisan je 30. rujna 2011, i u tri mjeseca te godine bilo je nešto više od 6.500 čitanja. Više o 2011. možete pročitati ovdje. U 2012. objavljeno je 83 teksta (ukupno 134 do sad) i bilo je preko 55.000 čitanja. Najviše ste komentirali tekst Apple i radnici, a najzaposleniji bio je Vedran sa ukupno 71 ostavljenim komentarom.

Top 5 postova po posjećenosti u 2012:

Kada bi pivo plaćali kao porez

Evo zašto vas neću zaposliti

Pomak zakonske granice za odlazak u mirovinu

Učinkovitost hrvatskog školstva

Ako izjednačavamo dohodak, zašto ne i ocjene?

Najviše posjetitelja dolazi putem Facebooka i tražilica, a najčešće traženi pojmovi su monopolizam, monopolizam blog, slon, bogatstvo naroda, mirovine, liberalizam..

To je ukratko to, pauza je bila malo dulje od planirane. Čitamo se dalje, a nadam i vidimo na kojem “pivo i kapitalizam” druženju.

Pivo i kapitalizam 04.01.2013.

Kombinacija blagdana, privatnih i poslovnih obveza dovela je do toga da već 3 tjedna nije bilo gotovo nikakvih aktivnosti na blogu, no to bi se od idućeg tjedna trebalo promijeniti.

U međuvremenu, ovaj petak je još jedna runda “Pivo i kapitalizam”. Ako imate vremena, pridružite nam se 04.01. poslije 20 sati u Pivnici Medvedgrad, Ilica 49.

Sretan Božić

Želim vam svima sretan Božić, da provedete blagdane mirno, bezbrižno i u krugu dragih ljudi, te da nam svima iduća godina bude uspješnija od ove.

10 zapovijedi

1. Ne guši tržište, jer ćeš stvoriti kriminal.

2. Ako siješ novac, žanješ inflaciju.

3. Ne dopusti državi kontrolu cijena jer ćeš stradati od loše kvalitete, nestašice, gladi ili gore.

4. Država i tržište ne mogu se pošteno natjecati. Prvi mogu igrati i postavljati pravila igre.

5. Ne zagovaraj intervencionizam. Državna rješenja u pravilu su gora od problema.

6. Radi ono u čemu si dobar, drugo prepusti ostalima.

7. Komunizam i fašizam dvije su strane iste medalje.

8. Veći porezi dovode do rastrošnije, ne bogatije države.

9. Redistribucijom bogatstva dovodiš do smanjenja poduzetničke aktivnosti i rasta siromaštva.

10. Ne traži od države da drugima radi nešto što bi proglasio pljačkom kad bi se radilo tebi.

Liberalizam – činjenice i predrasude (okrugli stol)

Udruga za promicanje individualne slobode “Iustitia” i Centar za javne
politike i ekonomske analize pozivaju na okrugli stol o liberalizmu
koji će se održati u petak 15. lipnja 2012. godine od 17 sati u
sporednoj zgradi Pravnog fakulteta u Zagreba (dakle ne glavnoj, nego južno od kafića Kavkaz i Hemingway), Trg Maršala Tita 3, dvorana 2, prizemlje.

Okrugli stol će voditi Darko Polšek, profesor na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu, Vedrana Gujić, potpredsjednica mladih europskih liberala
(LYMEC) i ekonomist Milan Deskar Škrbić.

Svrha prve u nizu rasprava o liberalizmu je demistificirati popularne
predrasude o (neo)liberalnom kapitalizmu koje su svakodnevno prisutne
u hrvatskoj javnosti. Obzirom se postojeći sustav balkanskog
“kapitalizma” ulaskom u tranziciju počeo razvijati na još
neprevladanim strukturama i mentalitetima socijalizma i klerikalnog
konzervativizma, teško se može govoriti o liberalnom kapitalizmu koji
na hrvatskim prostorima zapravo nikada i nije postojao.

Više detalja možete pronaći na stranici udruge Iustitia.

Pecanje bez državnog nadzora

Evo jedne slike koja prikazuje (naravno pogrešno, ali i dalje humoristično) kako su ljudi nemoćni donijeti odluke o vlastitoj sigurnosti bez pomoći i nadzora države, te način funkcioniranja slobodnog tržišta.