Pretpostavljeni izračun plaća nakon rebalansa
Ministar financija Boris Lalovac najavio je kako će u rujanskom rebalansu proračuna, između ostalog, povećati neoporezivi dio plaće. Ukoliko prijedlog ministra Lalovca bude prihvaćen, neoporezivi dio plaće trebao bi se od iduće godine povećati sa 2.200 na 2.600 kuna, te bi se porezna stopa od 40% pomaknula sa 8.800 kuna na 13.200 kuna. Ukoliko se najavljeno ostvari, izračun pojedinih plaća za stanovnike Zagreba (prirez 18%) iznosio bi otprilike ovako (klikom na sliku možete ju povećati). Bruto2 predstavlja vašu plaću prije oporezivanja, a neto vašu plaću nakon podmirivanja poreza i doprinosa, pa možete vidjeti i koliko mjesečno plaćate takozvano besplatno zdravstvo (koristili ga ili ne) i koliko izdvajate za mirovinski sustav:
Trenutno neoporezivi dio plaće iznosi 2.200 kuna, a porezni razredi postavljeni su tako da se na prvih 2.200 kuna primjenjuje stopa od 12%, idućih 6.600 kuna oporezuje se sa 25%, a sve iznad 8.800 kuna oporezuje se sa 40%. U budućnosti bi se stopa od 25% trebala primjenjivati između 2.200 i 13.200 kuna, a sve iznad toga oporezivalo bi se sa 40%. Usporedbe radi (za sve one koji progresivne stope pravdaju time da iste postoje i u SAD-u), stopom poreza na dohodak od 39,6% u SAD-u se oporezuju primanja tek iznad 400.000 dolara godišnje, što bi otprilike bilo bruto 192.000 kuna mjesečno.
Baš kao u priči Kada bi pivo plaćali kao što plaćamo porez, mnogi već prigovaraju kako je ovo zapravo pomoć bogatijim, a ne siromašnijim građanima jer bogatiji dobivaju više, no pogledajte razlike pojedinih bruto i neto plaća i koliko tko plaća poreza:
Kako bi radnik primio plaću od primjerice 11,380 kuna, mora platiti čak 12,058 kuna raznih poreza i doprinosa, tj. poslodavac za tog radnika mora imati 23,440 kuna mjesečno. Da ne bude zabune, poslodavac te poreze i doprinose ne plaća umjesto vas, nego dijelom vaše plaće u vaše ime. Drugim riječima, prvo svojim radom morate namiriti poprilično velike državne prohtjeve, a tek ono što ostane možete smatrati svojom imovinom. Takvo razmišljanje potvrđuju i izjave državnih službenika na najavljeno smanjenje poreznih prihoda. “Lako je biti pametan s tuđim novcem!” ističe Virovitičko-podravski župan i predsjednik Udruge županija, nedvosmisleno sugerirajući kako vaš rad pripada prvenstveno pojedinim državnim strukturama, a tek onda vama. A koliko su 2013. godine jednog prosječnog radnika otprilike koštale takozvane besplatne usluge države možete vidjeti ovdje. Što će se još dogoditi u najavljenom rebalansu ostaje tek za vidjeti, no u konačnici, bilo kakvo smanjenje poreznih prihoda potpuno je besmisleno dok se konačno ne krene u reformu rashodovne strane proračuna.
Dodatak:
Dodao sam kalkulator u Excelu, možete ga preuzeti i izračunati pretpostavljene promjene za svoju plaću: Kalkulator placa. Napominjem kako je u izračunu granica prvog razreda 2.200 kn, jer se u ovom trenutku ne spominje njeno pomicanje.
Kako koristiti kalkulator:
U narančasta polja unesite svoju bruto1 plaću i odmah možete vidjeti vašu ukupnu (bruto2) i neto plaću, te koliko izdvajate za pojedini porez ili doprinos. Napominjem kako kalkulator računa prirez za Zagreb (18%), a za neki drugi prirez potrebno je modificirati ćelije C15 i C32 na način da brojku 18 u formuli unutar njih zamijenite sa brojkom koja odgovara prirezu u vašem mjestu stanovanja. Ukoliko ne znate kolika je vaša bruto1 plaća, možete ju saznati na Moj Posao, tako da upišete neto iznos i zatražite izračun u bruto.
Ili pitajte ako je nešto nejasno. I javite u slučaju pronalaska greške 🙂
Monopolizam 
Svako smanjenje poreza je dobrodošlo.
Naravno da sad trebaju smanjiti i rashode proračuna za najmanje isti iznos!
Može biti gord samo ako nas još zaduže za toliko ili ako iskoriste priliku pa nas zaduže duplo.
Bez smanjenja rashodovne strane ovo je samo početak predizborne kampanje, a negdje drugdje će potiho pokušati jače zagrabiti.
Ovo je predizborni potez i bilo bi super kada bi se sve stranke počele natjecati u smanjivanju poreznog opterećenja.
Druga negativna strana medalje odnosi se na discipliniranje lokalnih igrača. Ukidaju im svima dio prihoda, a nadonnadit će ih samo lojalnima.
Za lokalnu demokraciju jako je važno da se što prije izbore za proračunske prihode koji neće ovisiti o milosti centralne vlasti.
Možda je ovo dobar okidač za početak reforme lokalne samouprave.
Citirat ću sam sebe sa bloga “Kapitalac”:
Ako želite isplatiti čovjeka (visoko stručnog radnika) da on konačno na račun dobije recimo 2.000 EUR plaće (15.000 kn neto), tada firma mora NAPLATITI od klijenta 50.000 kn (sa PDV-om). Taj stručnjak (zaposlenik) kada ode u dućan potrošiti taj novac, državi ostavi još 25%+ (PDV, trošarine,…), drugim riječima on dobije robe u vrijednosti od 10.000 kn. Dakle, 50.000 kn treba poslodavac NAPLATITI, da bi radnik na kraju dobio realnih 10.000 kn u robi i uslugama.
Znači na računicu prikazanu u gornjim tablicama (kalkulator) treba dodati PDV na ulaznoj strani (jer i njega ste Vi zaradili i naplatili a država otela), i treba od neto plaće oduzeti opet PDV koji zaposlenik plaća na ono što kupuje (opet država otela). Onda tome treba još dodati veći dio parafiskalnih nameta (stajaći troškovi), jer isti nisu ustvari troškovi nastali obavljanjem konkretnog posla, pa ih možemo slobodno pribrojiti gornjoj cifri. Ali ako kažemo da će zaposlenik za uzvrat dobiti nešto malo natrag u vidu adekvatnih zdravstvenih usluga (što je vrlo upitno) i jednog dana mirovinu (što je još upitnije i u domeni fantastike), tada hajde zanemarimo radi jednostavnosti parafiskalne namete.
Ako je sve u redu, dakle, ako nema nikakvih nepredviđenih troškova, znači, nema kazni (od 5.000 – do 500.000 – proizvoljno po mišljenju P.U.), nema nenaplaćenih potraživanja i sudskih sporova (a znamo dobro kako ta farsa funkcionira), ako nema retroaktivnih poreza (isto tako), više sile (i tako dalje puno tih ako), Firma da bi bila na NULI mora svaki mjesec uspješno NAPLATITI 5:1 da bi takvom radniku isplatila plaću. Tu naravno nisu uračunati troškovi radnog mjesta kao što su režije, amortizacija, trošak kapitala, .. (opet stajaći troškovi) i nisu naravno uračunati operativni troškovi obavljanja samog posla.
Znači država od 50.000 kn naplaćenih kuna uzme sebi 40.000 kn !!!!!!
Da li ovome treba što dodati, i da li netko misli da su ove tzv. “mjere” dovoljne ili prašina u oči.
Pri tome sasvim sigurno treba očekivati dodatne poreze, a ako se netko obraduje pa počne isplaćivati velike plaće, tko mu garantira da se odmah prvu godinu iza neće vratiti još veći porezi, i onda će na one koji budu naglo smanjivali plaće slati inspekcije kao bijesne pse. Ili će retroaktivno uvesti nekakav kreativni “krizni porez”. To je sve već viđeno. Ljudi, ne vjerujte “danajcima” kada “darove” donose. Već će oni smisliti nešto da Vam to trostruko naplate sa druge strane.
Ne računa li se porez u budućnosti od 2.600, a ne od 2.200?
Da, sadašnje stanje je 2.200 neoporezivo, a od 01.01.15. bi prema najavama bilo 2.600 kn neoporezivo. Tablica “sadašnje stanje” računa na 2.200 (gore u excelu), a “buduće stanje” na 2.600 (dolje u excelu). To se nalazi pod stavkom “Ukupna olakšica”.
Pretpostavljam da mislite na 2.200 koji se oporezuju sa 12%. Taj dio se ne mijenja (barem prema dosadašnjim najavama): dakle, prema najavi, prvih 2.600 se ne oporezuje, idućih 2.200 se oporezuje sa 12%, narednih 11.000 sa 25%, a sve iznad sa 40%.
Formula u kalkulatoru plaće za pretpostavljeno stanje ne valja, funkcionira na ovom bruto iznosu ali ako dodate veći bruto iznos onda ne, jer nisu promjenjeni parametri u logičkim funkcijama.
U pravu ste, hvala na upozorenju. Ispravno računa do 46.000 kuna bruto, nakon toga negdje drugačije obračunava Porez3. Primjećujem da na toj granici i kalkulatori na Moj Posao i Posao.hr daju za pojedine stavke različite rezultate: npr. na Moj Posao na 47.000 bruto daje poreznu osnovicu 35.400, a Posao.hr 35.540,80 kn. Provjerit ću o čemu je riječ.
Jedna stvar mi nije jasna… meni sve stima s vadim excellom i za cca neto placu 10000 ispada povecanje cca 500 kn. Problem je sto po medijima i portaliima s istim parametrima to povecanje ispada 1000kn… evo najsvjezje upravo u fokusu hrt1.
Na Novoj je bio izračun nešto sličniji ovom koji sam ja radio. Vidim da svatko ima različite informacije, ali mislim da je povećanje od 1.000 kn na bruto od 10 ipak previše za očekivati i da je riječ o grešci.