Početna > Hrvatska, protekcionizam > HRT: lider ili ovisnik o subvencijama?

HRT: lider ili ovisnik o subvencijama?

hrt_prisavljeZagovornici postojanja javne televizije mogli bi reći kako postoji potreba za objektivnom i nepristranom televizijom. Da većina Hrvata treba HRT kao pružatelja točnih informacija, te dokumentarnog i kulturnog programa, koji mora imati novčana sredstva za izvještavanje o ključnim društvenim problemima na koristan i nepristran način. Zagovornici takve televizije također bi rekli da država mora na neki način regulirati televiziju kao vrlo utjecajan medij dostupan gotovo svakom domu i djetetu. Zašto onda mijenjati trenutnu strukturu HRT-a i sustav javnog izvještavanja poput Grčke koja je ugasila državni ERT?

Za razliku od grčkog modela gdje se ERT financirao iz postotnih iznosa računa za struju (dakle nije bilo bitno posjedujete li uopće TV) i prodaje oglasnog prostora, hrvatski model dizajniran je tako da je svaki vlasnik radijskog i televizijskog prijamnika na području Hrvatske dužan plaćati RTV pristojbu u visini 1,5% prosječne plaće u Hrvatskoj, što trenutno iznosi 80 kuna mjesečno. Uz to HRT također ima ograničenu mogućnost zarade od oglašavanja, tj. prema podacima s njihove internet stranice, oglašavanje je ograničeno na 9 minuta po satu, te 4 minute po satu u udarnom terminu. Na taj način pokušava se izbjeći mogućnost da vlast ima direktan utjecaj nad radom HRT-a, uz istovremenu zaštitu od punog pritiska konkurencije komercijalnih televizija. Zauzvrat bi HRT trebao nuditi usluge javnog sustava informiranja, edukacije i zabave. Iako izolirana od čiste tržišne konkurencije, javna televizija i dalje se natječe s komercijalnim konkurentima, reagira na promjene u okruženju i shodno njima prilagođava program kako bi zadržala popularnost među gledateljima. No popularna televizija i usluga javne televizije nisu istoznačnice. Danas je dakle HRT bliži subvencioniranoj zabavnoj kompaniji s nekomercijalnim obvezama nego sustavu nepristranog javnog medija. 

Pretpostavljena svrha javne radiotelevizije je “ispravak propusta tržišta”, tj. proizvodnja i prikazivanje javnosti korisnog sadržaja kojeg komercijalne tv postaje ne nude, te neovisno i nepristrano informiranje javnosti. No ako vjerujemo u argument ispravki tržišnih pogrešaka, npr. približavanje visoke kulture širokim masama, to je ništa drugo nego subvencioniranje ukusa manjine od strane većine koja i dalje neće slušati Maxa Emanuela Cenčića, nego će jednostavno prebaciti program. Javna televizija tako se nalazi između čekića i nakovnja, jer ukoliko se drži argumenta „ispravka tržišnih propusta“ doimat će se elitistički, imati nisku gledanost zbog većini nezanimljivog programa i izgubiti potporu javnosti, no ako brine o gledanosti programa i pokušava loviti tržišne udjele potpuno potkopava bilo kakve argumente za financiranje putem RTV pristojbe.

„Tržišni propusti“ komercijalne televizije prilikom pružanja usluge javnosti jednostavno su pretpostavljeni. Svaki pokušaj jasnog definiranja javne usluge i tržišnih propusta ostao je nedorečen, a nedefiniranost tih termina odgovara javnoj televiziji. Nikada nije postojao čvrsti dokaz propusta u informiranju javnosti, što možemo vidjeti i uspoređujući podatke o gledanosti. Najgledanija informativna emisija već dugo nije Dnevnik HRT-a, nego Nove TV. Novogodišnji zabavni program 2013. također je najviše gledatelja provelo uz Novu TV. Argumenti kako domaća produkcija serija ne može opstati bez javne televizije koja preuzima rizik razvoja također su pogrešni. Rizik poslovanja i stvaranja hit emisija sastavni su dio zabavne industrije, a hrvatske komercijalne televizije imaju visoku gledanost vlastite i otkupljene domaće produkcije. Brojne edukativne, političke i ekonomske emisije već dugo se vremena svode na pozivanje istomišljenika u studio i klimanje glavom umjesto konstruktivne rasprave koja sagledava problem iz više kuteva. Najpoznatija takva emisija je Peti dan, talk-show u kojem se najmanje raspravlja, a najviše klima glavom na spomen tekovina revolucije i čarima oduzimanja tuđe zarađene imovine, što teško da se može nazvati funkcijom obrazovanja javnosti.

U udarnom terminu tokom 2012. godine HTV po gledanosti se nalazio tek na trećem mjestu, no brojni građani još uvijek su neodlučni oko RTV pretplate. Mnogi smatraju kako ona nije dobra ideja, ali nisu odlučni u njenom ukidanju bilo zbog navike, bilo zbog straha od gubitka određenog nivoa kvalitete programa. Drugim riječima, onima koji podržavaju postojanje javnog servisa 960 kuna pretplate godišnje je prihvatljiva cijena za program koji gledaju. No unatoč činjenici da iznos smatraju prihvatljivim, to ne znači nužno da bi način prikupljanja pristojbe trebao biti prihvatljiv. Godišnje HRT provede više od 100 tisuća ovrha, a ukoliko kojim slučajem ne želite plaćati pristojbu morate odjaviti svaki oblik rtv uređaja, te potpisati vrlo neodređen i nejasno definiran formular kojim djelatnicima HRT-a možda dajete veće ovlasti u vlastitom domu nego policiji, jer se stavljanjem potpisa na taj dokument svaki građanin zapravo dobrovoljno odriče ustavnog prava na nepovredivost doma.

Od ukupnog iznosa pristojbe koju HRT godišnje ubere, 3 posto odlazi u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija koji djeluje kao potpora elektroničkim medijima, a određeni postotak odlazi Hrvatskom audiovizualnom centru. Obzirom da je pristojba puno stabilniji i pouzdaniji izvor prihoda od bilo kojeg tržišnog izvora, nije čudno kako je javni servis privržen upravo tom izvoru. Prema podacima HRT-a, gotovo 96% pretplatnika redovito plaća pristojbu, što im omogućuje vrlo stabilan dotok prihoda, a kako je ovaj oblik subvencije glavni izvor prihoda, čelnim ljudima glavni prioritet nije kvaliteta programa, nego trud da pipa ostane otvorena. Tako je prošle godine HRT prihodovao oko 1,4 milijarde kuna, od čega se većina odnosi na RTV pristojbu, a manji dio, tj. 134 milijuna odnosi se na prihode od promidžbe. Najveći dio prihoda utrošen je na plaće 3.390 zaposlenika, te 3.700 vanjskih suradnika. Usporedbe radi, grčki javni servis ERT, kojeg je 11 milijuna Grka godišnje plaćalo sa prosječno 52 eura, tj. oko 400 kuna po kućanstvu godišnje, imao je prije gašenja 2.660 zaposlenih. Ovako izdašan i stabilan zakonom definiran priljev sredstava, te mogućnost komercijalizacije programa omogućio je javnoj televiziji drastično smanjenje cijena oglašavanja, što ne samo da je utjecalo na najveće konkurente poput Nove TV ili RTL-a, nego je snažno pogodilo brojne manje postaje, pa čak i tiskane medije, koji su trpjeli gubitke ili propali dok je HRT gubitke pokrivao iz pristojbe.

Prema analizi Clean Start projekta, HRT je do kraja 2011. godine akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna, te se ukupno zadužio oko 418 milijuna kuna. Za 2012. godinu planirano je smanjenje ukupnih troškova, prvenstveno kroz smanjenje troškova osoblja, no to se nije dogodilo. Povećao se udio proizvedenog ali neemitiranog programa zbog neadekvatnog korištenja kapaciteta i izostanka kontrole troškova projekata (gotovo 20% proizvedenog programa se ne emitira), a istovremeno se dogodio pad prihoda od prodaje oglasnog prostora zbog povećane konkurencije na tržištu oglašavanja, gospodarske krize, te smanjenja zakonskog ograničenja minutaže.

Pogledajmo recimo današnji HTV1 večernji program. U 19:30 Dnevnik, zatim izvlačenje lota, slijedi kviz znanja Sve u 7!, u 21:07 humoristična serija Odmori se, zaslužio si, u 21:43 talk-show Damin gambit, u 23:06 informativna emisija o korištenju pretpristupnih fondova EU, slijedi kriminalistička serija, zatim vrlo loše ocijenjen film Smrtonosni susret, a koga dosadašnji program održi budnim u 2:20 može pogledati Skicu za portret – emisiju o manje poznatim hrvatskim umjetnicima. Zar ovakav program, pod prijetnjom ovrhe, opravdava godišnju prisilnu naplatu 960 kuna svakome tko posjeduje rtv prijemnik?

Neki će reći kako je Hrvatska premalo tržište da HRT opstane bez novčane pomoći. Međutim, HRT prate i susjedne države, te brojni iseljenici, a kvalitetnije uratke poput Hrvatski kraljevi moglo se pratiti i na Viasat History programu tako da slične izjave ipak treba uzeti s rezervom. Ukoliko država želi potaknuti poduzetništvo i na medijskom planu, tada razne subvencije i zaštite nisu rješenje. Regulatorni sustav ne bi smio ljudima uskraćivati slobodu izbora i mogućnost promjene, stoga država mora prestati štititi interese postojećih institucija poput HRT-a koji želi benefite privatnih institucija, ali bez rizika tržišnog natjecanja.

No Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo ovih dana očekivano su kritizirali gašenje ERT-a izjavom kako su “javne televizije jedan od temeljnih čimbenika demokracije u modernoj Europi, što ovu odluku grčke vlade čini dodatno neprihvatljivom”.

Tehnologija je već dovoljno demokratizirala medije. Dok na turskim TV postajama u početku navodno nije bilo ni spomena prosvjeda, koji su kasnije spomenuti vrlo šturo i krajnje pristrano, turski državljani ipak su se mogli informirati putem interneta ili stranih medija. Sa nebrojenim programima svih vrsta i sadržaja koji su dostupni jednim pritiskom tipke daljinskog upravljača, novinama i internetom, ne trebamo državu da nas informira, zabavlja ili kulturno uzdiže, što nedvosmisleno pokazuju i podaci o gledanosti emisija poput večernjeg Dnevnika. RTV pristojba je nešto što je možda bilo primjereno vremenu kada smo imali jedan ili dva TV kanala, te ograničenu mogućnost primanja signala, no u današnje vrijeme brzog interneta i stotina programa svih tematika od kulinarstva do povijesti, pristojba je postala zastarjela. Vrijeme je da HRT i vlast to napokon shvate.

Ovaj tekst objavljen je u Jutarnjem pod nazivom Može li Vlada grčki scenarij gašenja primijeniti na HRT.

  1. dandy
    Lipanj 16, 2013 u 12:52 pm

    Dolje TV pretplata!
    Dolje gulikože!
    Živjeli slobodni (od plaćanja) mediji!

    Stvarno se pitam do kad ćemo morati plaćati tu bulumentu od 7000 bezidejnih i komunističkom ideologijom zadojenih piskaral
    Vlada treba pod hitno za 50% smanjiti pretplatu i zatražiti restrukturiranje htv na način da za početak troškove svede u okvire i otpusti višak od 80% zaposlenih i 100% nezaposlenih vanjskih suradnika.

    • nepravda
      Lipanj 16, 2013 u 4:38 pm

      I što ćemo onda, samo stranu produkciju gledati?

      • buka i bijes
        Lipanj 17, 2013 u 4:39 pm

        nepravda, trollaš?

      • nepravda
        Lipanj 17, 2013 u 5:23 pm

        Ako ukinemo pretplatu, ostat će samo program niske kvalitete. Domaća produkcija štiti nas od potpunog preuzimanja uvezenog smeća, stoga je HRT javno dobro koje mora biti očuvano. Tko osim javne televizije prikazuje bilo kakav edukativni program?

      • Invisible Hand
        Lipanj 17, 2013 u 10:08 pm

        nepravda, jesi ti možda s FFZG-a?🙂

      • buka i bijes
        Lipanj 17, 2013 u 10:40 pm

        hrt također uvozi smeće, a usput i proizvodi negledljivo smeće, te je uz ostale državne firme odlagalište političkih podobnika.

        da li bi te zadovoljilo da pretplata (ups, pristojba) bude na dobrovoljnoj bazi, pa vi sponzorirajte dijanu čuljak šelebaj do mile volje, a ja ću već nekako smislit šta s tih 960 kuna.

  2. dubs
    Lipanj 17, 2013 u 10:38 pm

    Nije potrebno ukinuti HRT, već restrukturirati, maknuti masu uhljeba, osmisliti način da se sami zaposleni novinari vrednuju, recimo nešto kao što se doktori vrednuju skupljanjem “bodova” po simpozijima i slično, recimo rejting članka koji je objavljen ili reportaže, nisam baš pametan tu🙂, i srezati tih 7000 ljudi na one ljude koji su stvarno istinski novinari, nepristrano istraživati i objavljivati.
    Kad bi mi imali nešto ovako, RH bi izgorio🙂 http://www.thedailyshow.com/

    • buka i bijes
      Lipanj 18, 2013 u 10:42 am

      slažem se, nemojmo ih ukinuti, samo ukinimo obvezu plaćanja te njihove pristojbe.

      • nepravda
        Lipanj 18, 2013 u 12:55 pm

        Ili na čelo staviti sposobne i odgovorne ljude, koji bi stali na kraj korupciji i rasipništvu, a novac preusmjerili u kvalitetnu produkciju. Micanjem pretplate postat će ovisni o politici ili korporacijama.

      • Lipanj 19, 2013 u 9:42 am

        @nepravda
        ne razumijete, ne radi se o ukidanju pretplate nego o ukidanju prisile, terora i bezobrazluka kojim se ta pretplata otima ljudima iz džepa.

        nek im plati tko ih hoće gledat, nemam ništa protiv toga.

      • nepravda
        Lipanj 19, 2013 u 10:34 am

        Vedrane, takvim rješenjem javna televizija možda neće imati dovoljno novca za produkciju kulturnog i obrazovnog programa koji je neophodan javnosti, a nije zanimljiv komercijalnim kućama.

      • buka i bijes
        Lipanj 19, 2013 u 5:53 pm

        nepravdo, što misliš, tko je ovisniji o politici – nova tv, rtl ili hrt?
        uzmimo u ruke zakon o hrt-u i odaberimo neke članke s ključnim riječima “vlada” i “sabor”.
        npr. čl. 19 a, stavak 3: “Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje i razrješava Hrvatski sabor.”

        čl. 13: programske obveze HRT-a (…) te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje utvrđuju se ugovorom između HRT-a i Vlade RH

        ima toga još, slobodno prouči.

        nadalje, kad se priča o hrt-u, svi odmah zavape za kulturnim i obrazovnim programom, a nitko ga ne gleda. osim toga, to mora da je neki je*ački (da prostiš) kulturno-obrazovni program ako hrt uprihodi 1,4 milijarde kuna putem poreza na televizore, 134 milijuna kuna od reklama, ostvari minus od 333 milijuna i još se zaduži 418 milijuna kuna.

        i ako je taj obrazovni program tako neprofitabilan, kako objašnjavaš discovery, national geographic i sl,?

        osim toga, padaš u klasičnu stupicu “sustav je super, samo nam trebaju pravi, stručni ljudi”.

        slažem se s vedranom.

    • Invisible Hand
      Lipanj 18, 2013 u 10:20 pm

      potrebno je i nužno ukinuti HRT

  3. Lipanj 17, 2013 u 11:15 pm

    Broj zaposlenih i suradnika na HTV-u je apsolutno šokantan. Pogrešan je za red veličine.

    Jedan od glavnih razloga zbog kojih treba ukinuti HRT je taj gestapovski mentalitet koji u Hrvatskoj s nestankom socijalizma lagano odumire, ali oni ga čuvaju… pazi, nekakvi “inkasatori” koji upadaju ljudima u stanove na blef, hodaju okolo i prijete, zastrasuju, uhode i spijuniraju… dosta vise tih sranja. Stvar je cak i opasna sa sigurnosne strane. Ljudi su navikli na opresivne rezime i treba ih polako naucit da im nitko ne smije uci u stan osim policije sa sudskim nalogom. Ovako kako je, ima slucajeva gdje se ekipa predstavlja kao inkasatori i onda kad ih ljudi puste u stan okradu ih.

    Inače, u Grčkoj se još neki porezi placaju preko racuna za struju, novi porez na nekretnine recimo. Naime, caka kod struje je da su Grci veliki eskivatori svih mogucih davanja, te vlast kad se hoce pobrinut da nesto plate to onda doda racunu za struju, koji hoces neces moras platit inace ti ju iskopcaju.

    Jos da kazem da je BBC nedavno u jednom izvjestaju prozvan zbog ljevicarskih stavova. Nisu javne televizije nikakav neutralni medij, nego su rasadnik svih mogucih i nemogucih lijevih ideologija. Nazalost, i komercijalne su, medutim kod potonjih mogu odabrati ne financirati ih.

    • Lipanj 18, 2013 u 11:47 am

      čuo sam čak da se jedan predstavio kao zaposlenik elektre i da je došao očitat struju, nakon što su ga pustili unutra, rekao je da je inkasator i nije se dao van. na koje sve prefrigane načine oni maltretiraju građane to je za svaku osudu, ali opet im nemožeš ništa. za njih zakoni ne vrijede. još ako ga fizički napadneš u svom domu riskiraš tužbu a samo braniš svoj dom.

  4. neo
    Lipanj 18, 2013 u 11:17 am

    Malo matematike za hrtovce; ako uzmete NOVU, RTL, i neke tri privatne radijske postaje jedva ćemo doći do 1000 zaposlenih!
    Dakle što na Hrt-u radi 2500 ljudi????

  5. Lipanj 19, 2013 u 7:21 pm

    nepravda,
    mislim da malo previše stavljate težište na kriterij poput javnog interesa.
    Evo primjer:
    Hrvatska želi napraviti 3 pravca autoceste (1. od Mađarske prema Bosni, 2. od Zagreba do Siska i 3. Pelješki most i Dubrovnik), no od poreza i kredita ima dovoljno samo za jedan pravac. Koji je javni interes hrvatskog građanina?

    • Lipanj 21, 2013 u 9:13 am

      zadužiti se pošto poto i napraviti sve tri, pa nije beg cicija🙂

      slažem se s tobom, javni interes kao neki zajednički nazivnik ne postoji. postoje samo partikularni privatni interesi.

  6. Srpanj 31, 2013 u 3:45 pm

    Ovo je sjajno:

    http://www.poslovni.hr/hrvatska/nista-od-nov-enacionalne-televizije-ponisten-natjecaj-za-koncesiju-248734

    Vijeće smatra da niti jedan od ponuđena četiri programa, Nova Pro, Antenna, SuperTV i Kanal 5, ne bi značajnije obogatio medijsku ponudu u odnosu na sadržaje što se već emitiraju na postojećim nacionalnim televizijskim kanalima, pa kako nitko nije dobio većinu natječaj je poništen.

    Po riječima predsjednika Vijeća Zdenka Ljevaka, sve su ponude zadovoljile uvjete natječaja, no procijenjeno je da nijedna od njih ne bi značajno pridonijela pluralizmu medija u Hrvatskoj, niti bi obogatila sadašnju televizijsku ponudu.

    Eto, nema tu što tržište ocjenjivat što doprinosi što ne, kad imamo “struku” da to radi🙂

    • Invisible Hand
      Srpanj 31, 2013 u 10:07 pm

      ovo je nevjerojatno

      • Srpanj 31, 2013 u 10:16 pm

        Zamisli te genijalce u autotržištu “da, činjenica je da Hyundai zadovoljava propise, ali pošto više-manje služi da vozi od mjesta A do mjesta B, kao i drugi auti, zaključili smo da ne bi značajno doprinio ponudi automobila u RH, te smo odbili dozvoliti uvoz”

  1. Studeni 23, 2013 u 8:51 pm
  2. Prosinac 31, 2013 u 4:33 pm

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: