Početna > Hrvatska > Veći PDV za spas siromašnih

Veći PDV za spas siromašnih

Ministar financija Slavko Linić prošli tjedan izjavio je kako je PDV u funkciji zaštite siromašnih, a ne državne potrošnje:

Višim PDV-om zaštitit ćemo socijalno nemoćne, one koji imaju male prihode i koji jedva preživljavaju. Viši PDV također je i u funkciji buđenja gospodarstva.

Privreda je potpuno stala – samo zbog prevelikih doprinosa, a viškom naplaćenog PDV-a bit će pokriveno i planirano smanjenje doprinosa iz plaća, te dodatno rasterećeno gospodarstvo. Prema tome, viši PDV nije u funkciji rastrošnosti države nego u funkciji potpora gospodarstvu i socijalno slabijim građanima – tvrdi Linić.

Zanimljivo je to da se PDV u pravilu smatra regresivnim porezom, što znači da najviše udara upravo na manje prihode. Drugim riječima, siromašni troše puno veći udio svojih prihoda na plaćanje PDV-a od bogatijih građana, te povećanje ovog poreza nikako ne može ići na ruku siromašnima.

Druga stvar koju Linić navodi kao pozitivnu jest pokretanje ekonomije dizanjem PDV-a i spuštanjem doprinosa. Spuštanje doprinosa definitivno je pozitivna stvar, ali rast PDV-a teško će pokrenuti gospodarstvo koje će se umjesto većih doprinosa suočiti sa većim cijenama sirovina u svakom stadiju proizvodnje, te će plasirati robu sa većim finalnim cijenama. Jasno, tvrtkama je svejedno ukoliko uspiju povećanje cijene proizvoda svaliti na kupca, ali veća cijena proizvoda vrlo vjerojatno znači manju prodaju i prihode. Uzmimo jednostavan kratki lanac sa proizvoljnim cijenama u kojem sam ignorirao zaradu po pojedinom stadiju:

  • Žito: 5 kn + PDV
  • Struja: 5 kn + PDV
  • Voda: 5 kn + PDV
  • Kvasac: 10 kn + PDV
  • Brašno: 10 kn + PDV

PDV 23%:

  1. Žito (6,15 kn) + struja (6,15 kn) = brašno (12,30 kn)
  2. Brašno (12,30 kn) + struja (6,15 kn) + voda (6,15 kn) + kvasac (12,30 kn) = Kruh (36,90 kn)

PDV 25%:

  1. Žito (6,25 kn) + struja (6,25 kn) = brašno (12,50 kn)
  2. Brašno (12,50 kn) + struja (6,25 kn) + voda (6,25 kn) + kvasac (12,50 kn) = Kruh (37,50 kn)

Porast od 60 lipa u ovom primjeru možda nije puno, ali ovo je jednostavan primjer od jedva 5 elemenata u samo 2 ciklusa u proizvodnom lancu. Porast od tih 60 lipa jače će osjetiti netko sa plaćom 2.000 kuna od nekoga sa plaćom 6.000 kuna, tako da možemo zaboraviti priču kako ovo pomaže socijalno ugroženijoj populaciji.

Još jedna zanimljiva tvrdnja je rast PDV-a (koji trenutno već predstavlja oko 58% svih poreznih prihoda, te oko 35% ukupnih prihoda države) u svrhu smanjenja rastrošnosti države. Ukoliko država planira proširivanje ili pronalazak novih načina oporezivanja, dodatna uprihodovana sredstva jednostavno će se koristiti za još veću državnu potrošnju.

Izvor: Ministarstvo financija

Da je ovdje zaista riječ o smanjenju potrošnje države, Linić bi govorio o manjim porezima, a ne o dodatnom oporezivanju telekoma, rastu PDV-a, uvođenju poreza na imovinu, dividendu i slično. Državni troškovi rastu s rastućim prihodima, tako da je jedini način smanjenja potrošnje dati državi što manje, a ne veće prihode s kojima se može igrati.

Kategorije:Hrvatska Oznake:, ,
  1. vedran
    Siječanj 24, 2012 u 11:01 am

    slažem se no ako stvarno proporcionalno povećanju smanje doprinose, neto efekt za zaposlene će biti pozitivan (jer troškove pdv-a plaćaju i nezaposleni).
    Slažem se i da je država problem i jansom je da moraju malo pakirati taj svoj potez kojim će određene kategorije društva ipak stradati više od drugih, no pokušaj se staviti u ulogu ministra, ako smanji doprinose mora nadoknaditi dio prihoda dok ne smanji broj zaposlenih u državnoj upravi. definitivno superiornija odluka od recimo kriznog poreza, kojeg su opet plaćali zaposleni i sl.
    istovremeno im visi kreditni rejting, koji bi za posljedicu imao ugrožavanje svih koji imaju kredit u bankama jer bi kamate skočila na 10% minimum. sve je to igra sokobana, i to razumijem, i ako je u konačnici stvarno cilj da se rasterete zaposleni onda i podržavam.
    jasno ne vjerujem im ništa dok ne vidim, no čini se da im je manevarski prostor smanjen i da bi pod prisilom napokon mogli vidjeti da se povuku neki koliko toliko pozitivni potezi.

    ovo gore je realan pogled, u teoriji sam potpuno protiv da se država petlja na bilo koji način u gopodarstvo, no budimo realni tome se teško možemo nadati u bliskoj budućnosti.

  2. Siječanj 24, 2012 u 11:16 am

    Šta kažeš na ovo. Svi poslovi jednako opisani, ali s drugim nazivima, pa samim time i plaćama. A izgleda da i ostala ministarstva rade istu stvar:

    Prošlog četvrtka na četvrtoj sjednici nove vlade ministrica Pusić pobrinula se da njeni službenici dobiju veće plaće. Pod nevinim naslovom “Prijedlog uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova” skrila je povećanje koeficijenta, a samim time i plaće za golemu većinu šefova u svom ministarstvu. Jednostavnim preimenovanjem ustrojstvenih jedinica, primjerice, odsjeka u odjele, odjela u sektore… njihovim šefovima omogućila je i do deset posto veće koeficijente na osnovicu, a samim time i veće plaće.

    http://www.nacional.hr/clanak/123881/prevarila-linica-i-povisila-place

    Slažem se da situaciju treba riješiti, ali imam osjećaj da se ovo svodi na upravo ono što sam rekao: država će prikupiti više da može trošiti više.

    • vedran
      Siječanj 24, 2012 u 11:43 am

      nisam to vidio. no ne čudi me. njihov primarni cilj je jasan, što više za sebe a da ne ugroze svoju poziciju. što bi ti napravio? meni dođe da plaćem kad vidim te sve silne političare kad pričaju o svojoj imovini i kako su je pošteno stekli od plaće. od koje plaće? još kad čujem da javnu dužnost nazivaju radom? Rad podrazumjeva u mojoj terminologiji, stvaranje vrijednosti.
      Nihov doprinos je antiteza radu, oni uništavaju vrijednost.

      ali ovo što je Pusićka napravila je normalno ponašanje, ja bih se čudio da im je smanjila. što bi imala od toga, nezadovoljne i nelojanle ljude ispod sebe. ovako je za 10% dobila podršku, koja će biti ključna ako će se raditi reforme, koje će definitivno biti teške, a bile bi još teže ako nemaju podrške u strukturama.

      dakako ako se željene promjene ne dogode možemo očekivati slom tipa Grčka.

      • Siječanj 25, 2012 u 11:04 am

        Čekaj malo, kakve to reforme u vanjskim poslovima?? Koga uopće briga jesu li njoj ti ljudi lojalni? Ako ne rade svoj posao jer su nelojalni treba im dati otkaz – ima tko će raditi. A na kraju krajeva realan efekt tog ministarstva na bilo što je ili neutralan ili negativan, bilo bi ga bolje ukinuti nego dizati plaće.

      • vedran
        Siječanj 25, 2012 u 11:06 am

        jasno, no budimo realni🙂
        jedno je što bi trebalo, a drugo je što je

  3. Siniša
    Siječanj 24, 2012 u 2:33 pm

    Svaka politička opcija (klan?) koji dođe na vlast prvenstveno je zainteresirana za nesmetano punjenje proračuna, bilo preko poreza ili preko dodatnog zaduživanja. Proračunska sredstva glavna su poluga provođenja politike i utjecaja političkih stranaka na društvo. Računati s tim da će bilo koja politička opcija aktivno poraditi na smanjenju proračuna je – pa bit ću pristojan i reći ću – krajnje sporna.

    Zato ni od nove vlasti ne treba očekivati korake u tom smislu. Smjer u kojem oni razmišljaju su nove, veće stope, veća porezna disciplina, kreditni rejting u funkciji dobijanja novih kredita radi lakše otplate starih, te naravno, velikodušni EU fondovi.

    Treba biti svjestan slijedeće stvari:

    Proračun RH 2000g je cca 55 milijardi kuna.
    Proračun RH 2002g je cca 82 milijarde kuna.
    Proračun RH 2003g je cca 88 milijardi kuna
    Proračun RH 2004g je cca 102 milijarde kuna.
    Proračun RH 2005g je cca 103 milijarde kuna.
    Proračun RH 2007g je cca 117 milijarde kuna.
    Proračun RH 2008g je cca 127 milijardi kuna
    Proračun RH 2009g je cca 137 milijardi kuna (nakon rebalansa 131 milijardu)

    (izvor: http://www.mfin.hr)

    Kako je došla kriza onda je rast proračuna zaustavljen i sad se i nešto smanjio, ali čovjek se upita:

    a) Gdje bi sad bio proračun da nije bilo krize? Vjerojatno oko 160 milijardi.
    b) Kako je 2002 bilo dosta 82 milijarde? Ili 2000 godine 55 milijardi?
    c) Koliko je to, dovraga, proračuna proračuna “zadano”? 110%?

    Anyway, dok god ekipa može hraniti postojeći proračun, ne treba očekivati smanjivanja jer se to protivi njihovom mentalitetu.

    • vedran
      Siječanj 24, 2012 u 3:40 pm

      sve se to lako skreše. recimo EUR sa 7.5 na 15 i evo odmah je proračun u duplo manji u EUR naravno, jer u EUR moramo vratiti dug. ako hoćemo proračun može biti i 1 trilijardu kuna, ali uz adekvatni tečaj…
      mislim slažem se s tobom, nijedna politička opcija neće svojevoljno smanjiti proračun, ali ja mislim da ovdje nemamo svojevoljnu odluku vlade, već oni već sad rade što rade isključivo zbog pritisaka izvana i to je po meni dobar znak.
      može biti i da sam u krivu ali mislim da su šanse vrlo male (jedino ako i naši ne prtljaju po izvještajima ko Grci).

    • Siječanj 25, 2012 u 11:01 am

      Ne trči pred rudo Siniša, najava smanjenja nije isto što i smanjenje🙂
      Mislim da je stagnacija proračuna najviše čemu se možemo nadati, smanjenje nikako.

  4. dandy
    Siječanj 27, 2012 u 1:50 pm

    “Višim PDV-om zaštitit ćemo socijalno nemoćne, one koji imaju male prihode i koji jedva preživljavaju. Viši PDV također je i u funkciji buđenja gospodarstva.”

    Osobno me najviše smeta ta lakoća zatupljivanja širokih narodnih masa ovakvim floskulama. Netko (novinari? javnost?) bi trebao reći Liniću da će većim porezima stvoriti više sirotinje nego što ih sada ima, jednima će pomoći tako što će druge opljačkati, a dio opljačkanog će vjerojatno i sam potrošiti.

    Ne znam kako bi to viši PDV mogao probuditi gospodarstvo, osim ako nije mislio da će se gospodarstvenici probuditi i početi izbjegavati plaćanje poreza radeći na crno.
    Veći porezi = veća porezna evazija = manji državni prihodi.

    Mislim da se i sirotinji i gospodarstvu može pomoći samo upornim smanjivanjem PDV-a koji kao regresivni porez najviše pogađa sirotinju i najviše puni državni proračun, a što je proračun veći više omogućuje političarima petljanje po gospodarstvu.

  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: