Početna > Hrvatska > Cjenovna diskriminacija i natjecanje

Cjenovna diskriminacija i natjecanje

Evo još jednog primjera koliko je ponašanje ljudi i samo tržište kompleksno i raznoliko, te stoga nemoguće za kontrolirati bez naknadnih (vidljivih ili nevidljivih) posljedica negdje drugdje:

Zamislimo neki trgovački lanac poput Konzuma ili Mercatora. Zamislimo sada da im se u susjedstvu otvori niskobudžetni Lidl i ponudi neku robu po nižim cijenama od Konzuma. Što će se dogoditi s cijenama u Konzumu? Hoće li rasti ili pasti? Točan odgovor bio bi “ovisi”. Dakle, ukoliko je do sad Konzum bio bez konkurencije, cijene bi nakon dolaska Lidla definitivno pale, a Konzum bi srezao marže kako bi zadržao kupce. No ukoliko Lidl dolazi u vremenu kada Konzum već ima konkurenciju i pokušava podjednako udovoljiti bogatijim kupcima i lovcima na popuste, neće moći dovoljno spustiti cijene. Lidl će svojom niskobudžetnom politikom svakako povući kupce koji vode brigu o svakoj potrošenoj kupnji, tako da niti nema smisla pokušavati parirati mu. U ovom slučaju, pojedine cijene u Konzumu mogle bi čak i porasti, jer će pokušati s većim maržama za bogatije kupce, a prihvatiti gubitak kupaca slabije kupovne moći.

Primjetimo da su usprkos tome svi kupci na dobitku. Oni koji svojevoljno plaćaju veću cijenu proizvoda, čine to iz razloga što ne žele kupovati u trgovini gdje roba stoji na paletama, tj. nije uredno posložena na police, ili ne vole biti u blizini siromašnijih od sebe. Možemo ne odobravati takve stavove, ali oni su stvarni kod dijela ljudi. S druge strane, kupci koji brinu o potrošnji prolaze bolje dolaskom niskobudžetne trgovine, jer mogu kupiti robu jeftinije nego do sad.

  1. vedran
    Studeni 30, 2011 u 11:33 am

    meni osobno kao čovjeku koji je odrastao u socijalizmu i komunizmu bio je veliki šok kada sam posjetio Švedsku prije jedno 6-7 godina. Naime Švedsku onda i sada sam doživljavao kao primjer socijalne države, a i neki komentatori ovdje su navodili skandinavske zemlje kao uspješan primjer socijalne države, u smislu da je to put kuda Hrvatska treba ići i kao kontra primjer zahtjevima da se smanji utjecaj države na tržište.

    Ono što ti ljudi ne razumiju je koliko je zapravo tržište u švedskoj slobodnije od tržišta kod nas i da ako želimo ići u smjeru tih država moramo zapravo smanjiti utjecaj države odnosno uvesti slobodnije društvo a ne obrnuto povećati utjecaj, što očito vodi nazad gdje smo već bili, komunizam, socijalizam, totalitarizam, kako god.

    Navesti ću i jedan primjer, koji se upravo zgodno nastavlja na vašu temu.
    Naime u Švedskoj je to bilo više nego očito postojale su trgovine u kojima su kupovali isključivo siromašniji građani, odnosno oni kojima je važnija cijena od ambalaže, kvalitete proizvoda, prezentacija i sl. I sam sam kupovao u takvim dućanima kada sam kupovao neke jednostavnije namirnice. Zatimo postojali su high-end supermarketi u kojima nije bilo ćega nije bilo, od živih jastoga, školjki, najraznovrsnijeg mesa, svježeg voća i povrća, prekrasno posloženih na osvjetljenim policama, ali je i cijena bila takva. Ono što je bitno ne samo da su se dućani diverzificirali, nego su i kupci imali više izbora, pojedine stvari sam kupovao u ovim jeftiniji dućanima a neke druge kod kojih mi je bilo bitno da su svježe išao sam u ovaj drugi tip dućana.

    Kod nas uskoro nećemo imati niti izbora, moći ćemo samo u Konzum i tek ćemo onda shvatiti kuda nas je politika subvencija i ogranićavanje tržišta dovelo. A kao postoji agenicja koja ogranićava monopol, pa Konzum već odavno ima monopol samo što ga agencija pogrešno mjeri, ona sve ove male koji nabavljaju isključivo od Konzuma bilježi kao konkurenciju?
    A mi ih još i plaćamo da nas varaju, dok nam pred očima Konzum kupuje jednog po jednog konkurenta i smanjuje nam izbor svaki dan i još subvencioniramo Agrokor pa ako to nije očiti primjer socijalne nepravde ja neznam što je. Ironično upravo najvćee nepravde i siromaštvo vladaju u zemljama koje se “kao” najviše zalažu za socijalnu pravdu i borbu protiv siromaštva kao da je to nešto što se postiže potezom pera političara.

  1. Ožujak 7, 2012 u 9:32 am
  2. Listopad 21, 2012 u 2:01 pm
  3. Ožujak 12, 2013 u 11:39 pm

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: