Početna > Hrvatska, protekcionizam, regulacija > Ako je slobodno tržište tako dobro, zašto ne postoji?

Ako je slobodno tržište tako dobro, zašto ne postoji?

Ako je potpuna tržišna ekonomija tako dobra, zašto ne postoji? Ako su državne intervencije tako loše, zašto su posvuda?

Kada gledamo razloge zbog kojih ljudi donose određene izbore, možemo ih podijeliti na izbor pod utjecajem nekog poticaja, ili izbor pod utjecajem određene preferencije. Ipak, kada se ljudima želi promijeniti ponašanje, često se fokusira na poticaje, a zanemaruje preferencije. Jedan od takvih primjera je akcija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u kojoj pušači koji ne zapale cigaretu barem 4 tjedna, imaju mogućnost osvojiti nagradu od 10.000 kuna. Povodom akcije, NovaTV napravila je anketu među pušačima, prilikom koje je jedan od anketiranih (Nenad) izjavio sljedeće:

Novinarka: A ne biste se prijavili na natječaj?

Nenad: Ne, ne, ne, ne bih se prijavio.

Novinarka: 10.000 kuna je nagrada.

Nenad: Mmmmm… svejedno

Novinarka: Cigareta vam puno više vrijedi od 10.000 kuna? Što vam predstavlja to?

Nenad: Definitivno. Naviku, užitak…

Iako većina ljudi razmišlja isključivo o promjeni mišljenja kroz poticaje (pozitivne ili negativne) i zabrane (veće trošarine, zabrane pušenja), na mišljenje ljudi može se utjecati i edukacijom o štetnosti cigarete, što se u zadnje vrijeme u nekoj mjeri i događa. Primjeri bivših pušača, koji su putem informacija o štetnosti, promijenili svoje preferencije i odbacili cigaretu su Davor i Željko iz istog priloga.

Vratimo se sada na pitanja iz početka ovog teksta. Ukoliko političari i ekonomisti žele promijeniti stavove ljudi, to mogu učiniti jedino promjenom načina rada institucija i politike, a to može uspjeti samo ukoliko prvo promijene stavove ljudi o institucijama i (pozitivnim ili negativnim) rezultatima rada tih institucija. U protivnom će izgubiti izbore. Socijalne promjene bez prvotnih promjena u stavovima ljudi su iznimno rijetke, a ideja o promjeni politike bez promjene preferencija je iluzija. Dakle, potrebna je određena kritična masa, tj. određen postotak ljudi koji su voljni poduprijeti slobodno društvo i prestati podupirati redistributivne politike.

Trenutna situacija je upravo suprotna, tj. veći broj ljudi preferira državnu regulaciju i prisilu nad slobodnim tržištem. Puno veći broj ljudi traži za sebe socijalne transfere, stečena prava, subvencije ili neki drugi vid državne pomoći, ne razmišljajući kako će zbog toga dobiti po džepu s druge strane. Takva očekivanja znače pojačano oporezivanje drugih grupa ljudi ili dugoročno zaduživanje. Ukoliko to prevedemo na primjer s cigaretama, dio ljudi puši i dalje ne znajući za dugoročne posljedice, ili ih zanemaruju zbog sigurnosne mreže (socijalni transferi u obliku besplatnog zdravstva), koja će podijeliti troškove liječenja sa ostalim državljanima.

Ukoliko se ljudske preferencije mogu promijeniti, tada je moguće da velika vlast države neće biti nešto što bi većina ljudi zagovarala. Promjenom javnog mišljenja, odnosno preferencija, moguće je promijeniti stav ljudi prema državnim intervencijama, a to se uspješno može postići jedino edukacijom o posljedicama utjecaja države na život ljudi. Mnogi ljudi podržavaju razne intervencionističke politike, čvrsto vjerujući kako one mogu riješiti socijalne probleme. Rijetko tko razmišlja o tome kako bi upravo te intervencije mogle biti uzrok problema ili njegovo produbljivanje. Ljudi su jednostavno naučeni kako je državna intervencija neophodna u brojnim slučajevima.

Prvi korak je, čini se, napravljen i ljudi postaju svjesni da država troši previše, te kako to nije dugoročno održiva situacija:

Ovo je malen korak naprijed, ali iz ostatka istraživanja jasno je kako je još dalek put dok ljudi shvate kako smanjenje potrošnje koje zagovaraju znači i smanjivanje subvencija i nekih “besplatnih” usluga koje i sami konzumiraju, kako moraju prestati zagovarati državne intervencije i tražiti od države da rješava njihove probleme metodama distribucije dobara. Takve učinke potrebno je objasniti na stvarnim primjerima i pokazati kako socijalne politike negativno utječu na cjelokupnu populaciju i njeno bogatstvo.

  1. Nijedan komentar do sada.
  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: