Početna > Hrvatska, kapitalizam, protekcionizam, SAD > Strah od monopola

Strah od monopola

Danas je općeprihvaćena tvrdnja kako kapitalizam mora propasti, jer će pojedine tvrtke u slobodnom tržištu ojačati i u konačnici stvoriti monopol. Iz nje se uvijek izvodi zaključak kako država mora intervenirati u tržište, spriječiti takav razvoj situacije, te tako “zaštititi tržišno natjecanje”. Također povremeno možemo čuti kako su vlasnici velikih tvrtki nemjerljivo bogati, te je pošteno da im se oduzme dio imovine i da manje bogatima.

Ideja kako će slobodno tržište dovesti do monopola je potpuno pogrešna. Ukoliko je tržište slobodno i svi imaju pravo natjecanja, “monopolist” će uskoro primjetiti kako ima konkurenciju.

Zamislimo HT i kakve su bile razine cijena i usluga dok je bio jedini ponuđač usluge na tržištu i usporedimo to sa sadašnjim stanjem kada je više konkurenata na tržištu. Zadnjih nekoliko godina uočavamo pad cijena, rezanje troškova i modernizaciju usluga, kao i širenje njihovog spektra. To nam sve pokazuje kako je HT vrlo dobro svjestan postojanja konkurencije i gubitka monopolističke pozicije na tržištu. Neki bi mogli spomenuti kako je to dugogodišnji proces i kako je prošlo preko 10 godina otkad je HT dobio konkurenciju, a mi i dalje imamo cijene veće od onih koje plaćaju stranci. O tom problemu sam već pisao, a ponovno je riječ o državnom protekcionizmu. Kada bi se ukinule cjenovne regulacije i razne barijere koje blokiraju ulazak drugim operaterima, proces liberalizacije tržišta trajao bi puno kraće.

Pretpostavimo da HT u slobodnom tržištu bude toliko uspješan da eliminira cjelokupnu konkurenciju, bilo svojom efikasnošću, bilo spajanjima i kupnjom konkurencije (što bi bilo poprilično skupo i vrlo vjerojatno neprofitabilno). Hoće li tada opet moći proizvoljno podići cijene? Jedna od krajnosti je situacija pri kojoj cijene ostaju na niskim razinama, na kojima se ostalim konkurentima ne isplati ulaziti u utakmicu. Druga mogućnost je porast cijena, ali što su cijene veće, ljudi bi više tražili alternativne načine komunikacije, slali pisma, manje telefonirali, više se viđali uživo itd. Istina, to bi predstavljalo smetnje ljudima, ali takve smetnje su dobar signal tržištu kako u toj grani leži veliki profit i vrlo brzo pojavila bi se konkurencija željna dijela kolača.

Antimonopolistički zakoni kreiraju moralni hazard, spriječavaju samoregulaciju tržišta, a koriste prvenstveno upravo onima protiv kojih su usmjereni. Povijest antimonopolističkih zakona pokazuje kako država uvijek postiže suprotan efekt, te radi na štetu potrošača. Postupci koji za cilj imaju ograničenje konkurencije, ukoliko ih pokreću tvrtke, smatraju se štetnima i kriminalnima, a ukoliko ih pokreću države, hvaljeni su na sva usta. Kako bismo sačuvali tržište, ne možemo “proizvoljno”određivati koliko kompanija treba postojati, njihovu veličinu, koliko moraju proizvoditi, kolike moraju biti njihove cijene, a upravo to rade antimonopolistički zakoni.

Monopole se može vrlo jednostavno omogućiti protekcionizmom. Na primjer, država može ovlastiti jednog ponuđača (telekomunikacije, el. energija, taxi) i onemogućiti ulazak drugim ponuđačima – tako dobivamo zakonom omogućen monopol. U takvim situacijama, monopolist nema motivaciju za inovacijama ili spuštanjem cijena. Za ovakve situacije nisu potrebni nikakvi zakoni koji spriječavaju monopolizam, potrebno je jedino ukinuti protekcionizam.

Jedan od najboljih primjera kako državni intervencionizam kreira lošiji položaj za kupce je slučaj sa naftnom kompanijom Standard Oil. Službeno, Standard Oil uništio je konkurenciju prodajom nafte ispod tržišne cijene, te tako monopolizirao tržište nafte, a zatim je proizvoljno podignuo cijene. Zbog takvog ponašanja kompanija je kažnjena i podijeljena u 4 manje.

Ukoliko pogledamo kretanje cijena nafte u tom periodu, možemo vidjeti kako je 1870. godine, kada je tržišni udio Standard Oila bio 4%, iznosila $3,86, 1885. (85% tržišta) cijena je pala na $0,88, a 1907. (65% tržišta) $0,72. U tom periodu Standard Oil je imao oko 137 konkurenata. 1911. država se odlučila umiješati sa antimonopolističkim zakonima i razbila kompaniju na dijelove. Rezultat – cijena nafte je porasla: 1911. ($0,61), 1912. ($0,74), 1912. ($0,95).

Postavlja se pitanje kakav je to monopol u kojem tržišni udio i cijena padaju.

Antimonopolistički zakoni očito nisu pomogli niti tržištu, niti kupcima. Jedino što su postigli je dovođenje kupaca u nepovoljniji položaj, kažnjavanje uspješnih i inovativnih kompanija, te zaštitu neefikanih kompanija. Drugim riječima, osiromašili su kupce i ekonomiju učinili neučinkovitom, te kao takvi, moraju biti povučeni, a ne konstantno reformirani.

  1. Studeni 18, 2011 u 3:35 pm

    Deregulacija ne mora voditi monopolima, iako je to u najvećem broju slučajeva tako. Vi libertarijanci ćete reći da je za to kriva država(svojom protekcionističkom politikom), ja se s time ne slažem, ali to za ovaj post nije niti bitno. Ono što smatram pomalo naivnim je tvrdnja da monopol ne dovodi do povećanja cijena usluga. U bilo kojem društvu, slobodnom ili neslobodnom, ako mi tržište dozvoljava da imam više cijene, ja ću to učiniti. Drugi argument je činjenica da kompanije teže monopolu – ako on ne valja, ne vidim razloga za monopole ili kartele, koji su u osnovi ista stvar. Ne želim opće navoditi primjere velikih kompanija optuženih za kartelske dogovore, jer ih ima previše. Posljednji kojega se sjećam je kartelski dogovor proizvođača deterđenata(P&G, Johnson & Johnson i drugi), koje je “cinkao” jedan od partnera da bi izbjegao kaznu.
    A sada o HT-u. Koliko ja poznajem situaciju na telekom tržištu, regulator je najstroži prema HT-u kao operateru sa posebnom tržišnom snagom(ili tako nešto-postoji poseban termin za to), dok se druge kompanije (VIP, Tele2) uglavnom ne žale na HAKOM, osim u dijelu u kojemu smatraju da ovaj pogoduje HT-u kao najvećem igraču. Naime, HT, prije njega HPT, držao je 100% tržišta prije ulaska konkurencije pa je intencija zakonodavca bila da što više olakša ulazak konkurencije. Kao što vidimo, niti jednom igraču izvana nije se isplatilo ulagati u fiksnu mrežu jer ona iziskuje veliki novac i taj dio je do dana današnjeg ostao dominantno HT-ov. Pogledate li HT-ovog vlasnika, Deutsche Telekom, oni su krenuli iz iste pozicije 1996.(monopolistička tvrtka koja je privatizirana) i dobar dio regulacijske prakse baštinimo od njih. Moj stav je da smo tu trebali biti još liberalniji(naprimjer nismo smjeli pristati na produženje monopola HT-a na pet godina kada smo ga prodali Nijemcima) i nametnuti glavnom igraču još strožija pravila kako bi konkurenciji dali da lakše diše. Zašto? Pa zato jer HT u fiksnu infrastrukturu nije uložio gotovo ništa od svog dolaska u Hrvatsku-to smo napravili mi u onom strašnom socijalizmu i sada DT ubire plodove toga. Mislim da je pravično da za svoju imovinu tražimo pravičnu cijenu. Danas taj isti HT ne želi priključiti nekoliko tisuća pretplatnika na optičku mrežu jer smatraju da bi i za to ulaganje trebali imati monopol bar nekoliko godina. Čudno kako sve kompanije traže monopolsku poziciju za sebe, a ona po vama ne donosi ništa značajno, zar ne?
    Osobni primjer-korisnik sam svih HT-ovih usluga, ne zato što posebno volim našeg najvećeg operatera već se radi djelomice o prisili a djelomice o kvaliteti. Mobitel imam kod njih jer jedini nude iPhone(25. ću biti jedan od prvih kupaca novog telefona Apple-a u Hrvatskoj), dok za internet i digitalnu televiziju jednostavno nemam izbora-živim u dijelu Zagreba u kojemu se nalaze većinom privatne kuće i gdje nema kabelskog(alternativnog) operatera. Isti taj HT šalje mi prije nekoliko dana dopis o novoj usluzi koja je supermoderna i poboljšat će mi život. Ukratko, traže me da telefonsku žicu spojim u router i omogućim im da moje telefonske pozive spajaju VOIP tehnologijom. Tko zna što je VOIP, zna da je on i puno jeftiniji, takoreći besplatan(usluga na kojoj se zasniva SKYPE). Naravno, HT mi za moje prespajanje nije ponudio nikakvu nižu cijenu poziva već samo kažu da će im to omogućiti da sve moje buduće zahtjeve rješavaju u jednom danu(pih!). Meni se čini da je to osnova za tužbu(HT mi ne pruža uslugu za koju sam sklopio ugovor), no mislim da su se dečki dobro informirali pa ih ili ne mogu tužiti ili računaju da će ovako upornih budala biti zanemarivo malen broj. Elem, slučajno ili ne, od dana kada sam pismeno kazao da ne želim VOIP, stalno mi se javljaju problemi sa internetom i MAXTV-om. Malo previše koincidencija, zar ne?
    HT smo prodali za 850 milijuna dolara što je negdje oko 5 milijardi kuna. Godišnja dobit HT-a u posljednjih pet godina je cca.2 milijarde kuna što kaže da je DT već odavno vratio svoj novac i ktome još zaradio par milijardi kuna. Da ne spominjem da smo mi korisnici imali sreće da nam taj isti DT uvali svoje uređaje(routere, settop boxeve itd.) koji su u Njemačkoj već odavno zastarili. Mislim da je DT napravio poprilično dobar posao s time, zar ne?
    Da se radi o kompaniji koja je i dalje željela biti lider na tržištu, HT bi već odavno uložio nekoliko milijardi kuna u optiku i osigurala si daljnjih deset ili više godina(kao sa bakrenom infrastrukturom prije toga) bezbrižnog poslovanja kao operater broj 1. Nažalost, tvrtka majka DT ne brine se previše o Hrvatima već ih zanima samo kratkoročan priofit na domaćem tržištu. Ili monopol, koji je po vama beznačajan za odnose u gospodarstvu. Pitam se samo zašto. Da sam ja država, naredio bih im da razvuku kablove i ustupe ih manjim operaterima jer bi to svima nama donijelo određene gospodarske benefite. Razmišljajući zašto su telekomunikacije i u razvijenim državama bile monopoli došao sam do zaključka da su političari mislili da telefon u svakoj kući ili tvrtci donosi neke dobre ekonomske posljednice(npr. ne moraš pisati pismo poslovnom partneru već ga nazoveš), a to je za internet danas još veća istina.
    Oko Standard Oila-čitajući tekst na Wikipediji saznao sam da su oni u određenom vremenu imali i još veći udjel na tržištu(preko 90%). Pad njihovog udjela, koliko sam ja pročitao, nastao je ne zbog antimonopolističkih zakona već zbog toga jer je naglo povećana potražnja za naftom i došlo je do novih pronalazaka naftnih izvora. Koliko je antimonopolizam bio štetan najbolje govori činjenica da je ExxonMobil, jedan od izdanaka Standard Oila, i danas jedan od najvećih igrača na tržištu.
    Dok sam pisao ovaj dugi post, ponovno mi se je zblesirao MAXTV. Uvjeren sam da je tome razlog što se ne želim prebaciti na VOIP. No ja svugdje vidim teorije zavjere🙂

  2. Kruno
    Studeni 18, 2011 u 4:21 pm

    Deregulacija u najvećem broju slučajeva ne vodi k monopolu. Sve ostale opservacije IMHO su nebitne jer pretpostavljaju da je obrnuto. To što kompanije danas “traže” monopolsku poziciju upravo je omogućilo državno pogodovanje, a ne slobodno tržište.
    Da je tržište slobodno, u punom smislu, onaj tko pretjera s cijenom vrlo brzo bi se suočio s konkurencijom koja nudi povoljnije cijene – nema tu pretjerane mudrosti.

    • Studeni 18, 2011 u 4:36 pm

      To vi kažete zato jer tvrdite da ne postoji do kraja slobodno tržište(po vama). No realnost vas demantira. Piogledajte bilo koje tržište danas-pivo(Anheiser Busch), deterđenti(kompanije koje sam spomenuo), hrana(Nestle i ekipa) itd itd. U svakoj toj grani imate nekoliko jaaako velikih igrača i nekoliko tisuća onih koji imaju udjele manje od jednog promila. Nadalje, postoje neka tržišta u koja je zbog kapitalnih ulaganja jako teško ući i zato je monopolizacija ili kartelizacija u njima neizbježna. Oko ostalih opservacija-što bi vi učinili da ste država po pitanju HT-a? Da im nisu nametnuti regulativni okviri isti bi i danas bio monopolist jer se drugima ne bi isplatilo ulagati u novu mrežu na relativno slabijem tržištu. Ovako barem imamo neku konkurenciju, koju također sumnjiče za kartel. Ako nas je troje, lako se dogovoriti o višim cijenama i to prevaliti na potrošače.

  3. Studeni 18, 2011 u 9:50 pm

    bosenoge :
    Ono što smatram pomalo naivnim je tvrdnja da monopol ne dovodi do povećanja cijena usluga.

    Naveo sam kako je jedna od teoretskih mogućnosti da monopolist drži cijenu dovoljno niskom da se nikome ne isplati ulaziti u tržište. Prilikom takve situacije, sve eventualne ponuđače sa većom cijenom iste usluge ionako možemo smatrati neefikasnijima. U praksi gotovo nemoguće za održati.

    bosenoge :
    HT u fiksnu infrastrukturu nije uložio gotovo ništa od svog dolaska u Hrvatsku-to smo napravili mi u onom strašnom socijalizmu i sada DT ubire plodove toga. Mislim da je pravično da za svoju imovinu tražimo pravičnu cijenu.

    To smo prodali (ili možda poklonili) i taj vlak je čini mi se prošao. Ne možemo nešto prodati, potrošiti novac, pa zahtjevati proizvod natrag, jer se odjednom osjećamo prevareno.

    bosenoge :
    Da se radi o kompaniji koja je i dalje željela biti lider na tržištu, HT bi već odavno uložio nekoliko milijardi kuna u optiku i osigurala si daljnjih deset ili više godina(kao sa bakrenom infrastrukturom prije toga) bezbrižnog poslovanja kao operater broj 1. Nažalost, tvrtka majka DT ne brine se previše o Hrvatima već ih zanima samo kratkoročan priofit na domaćem tržištu.

    HT želi, ali ne smije, optika već neko vrijeme stoji u skladištima, ali HAKOM ne dozvoljava postavljanje. Možda je i to jedan od razloga što MAXtv i internet povremeno zapinju. Pisalo se dosta o tome po novinama.

    bosenoge :
    Oko Standard Oila-čitajući tekst na Wikipediji saznao sam da su oni u određenom vremenu imali i još veći udjel na tržištu(preko 90%). Pad njihovog udjela, koliko sam ja pročitao, nastao je ne zbog antimonopolističkih zakona već zbog toga jer je naglo povećana potražnja za naftom i došlo je do novih pronalazaka naftnih izvora.

    Udio im je počeo padati još nekih 4-5 godina prije zakona, ali je cijena do zakona bila sve niža. Ako su otkrivena nova polja, a 1911. “monopol” razbijen, zašto je onda cijena od tada počela rasti?

  4. Studeni 19, 2011 u 10:28 am

    Noćas sam malo(ustvari malo više) čitao o optici i mislim da ti, kao i HT, niste u pravu. Dakle, spor je nastao zbog toga jer HAKOM traži od HT-a da svoju izgrađenu optičku infrastrukturu pod pravednim uvjetima(osim samo 1.000 priključaka po županiji koji ostaju njihov monopol) ustupi i drugim operaterima. Na isti način ti alternativni operateri posluju preko postojećih bakrenih parica-iznajme ih od HT-a i onda nama prodaju usluge. Čini mi se da nitko do sada nije napravio svoju bakrenu infrastrukturu, valjda zato jer je skupa. HT se brani na slijedeći način: http://www.poslovni.hr/vijesti/hakom-nece-mijenjati-regulativu-zbog-hta-174615.aspx .
    Izdvojiću samo jedan citat: “Nužno stvoriti preduvjete za razvoj nove infrastrukture i tržišta usluga temeljenih na novim tehnologijama, a tek po dosezanju određenoga stupnja razvoja, moguća je postepena regulacija kroz model podjele rizika”, navodi se obrazloženje HT-a. ”
    Pogledajte sada spor mame HT-a, Deutsche Telekoma sa EU-om oko optike iz 2006: http://www.euractiv.com/infosociety/eu-takes-germany-court-fibre-optics-competition-row/article-164973 . Citat:In order to ensure DT’s return for the €3 billion investment, Germany’s Economic Affairs Minister Michael Glos exempted the fibre-optic network from competition rules that oblige the network operator to guarantee its competitors access at fair conditions. Glos argued that this ‘regulatory holiday’ was justified because fibre-optic constituted an emerging market for which softer rules apply. The fact that the German government holds a 32% share in Deutsche Telekom may also have played a role. Dakle, za one koji ne znaju engleski, njemačka vlada tražila je izuzeće od regulacije jer se radi o novoj tehnologiji čija isplativost i neke buduće usluge je upitna. Korištenje istih argumenata pet godina kasnije čini mi se kao totalno debilno i potcjenjivački. Evo samo nekih od usluga koje danas imaju Njemci na tojk “neizvjesnoj tehnologiji” – brzine do 100 MBIT-a(kod nas maksimalno 20, ali ako imaš IPTV i još neke usluge brzina se drastično spušta), hrpa kanala u HD-u, stotine operatera, VOD itd otd.
    Evo još malo o razmjerima ulaganja: http://www.poslovni.hr/vijesti/jolic-simovic-ht-ne-trazi-monopol-na-opticku-infrastrukturu-111251.aspx . Članica Uprave HT-a kaže: To je svakako vrlo skupa priča i u njezinu računicu treba uključiti niz čimbenika poput pokrivenosti. No, čak ni najrazvijenije zemlje nemaju pokrivenost optičkom infrastrukturom od 100%, pa tako neće ni Hrvatska. Konkretnu brojku ne mogu iznijeti, ali unazad par godina navodili su se različiti podaci. Primjerice, spominjale su se brojke od 500 do 700 eura za uvođenje optike po korisniku. Preporučljivo je to usporediti sa stanjem na drugim sličnim tržištima, primjerice u Sloveniji da bi se dobila cjelovitija slika.” Malo sam čitao o slovenskom primeru i troškovi su otprilike toliki u gradovima, dok se u ruralnim područjima svota penje do 1.300 EUR po korisniku. Neka imamo milijun kućanstava, radi se o svoti od cca milijardu eura da pokrijemo cijelu zemlju optikom. To je već danas za HT mačji kašalj, no oni se imaju pravo buniti. Nadalje, iskustva kažu da je ulaganje u optiku neisplativo na način da više operatera provede mrežu na istom mjestu, dakle država treba iznaći način da usreći HT i svoje građane koji bi imali itekakve koristi od uvođenja optike-pogledajte primjer Estonije koja je razvlačenjem optike po čitavoj zemlji uspjela privući tvrtke poput IBM-a da tu izgrade svoje R&D centre. Logika govori da je u većini zemlje HT najpogodniji ulagač jer smo mu zajedno sa svim ostalim prodali i DTK(mrežu kanala po kojima idu kablovi) i drugima bi bilo izuzetno skupo da po cijeloj zemlji kopaju svoje vodove i obeštećuju vlasnike zemlje. To je vidljivo i po ulaganjima B-Neta, koji je novu optiku izgradio samo u novim zgradama i naseljima gdje je to ipak malo jeftinije. Dakle, država ima problem ali i dužnost da nam omogući optiku jer je evidentno da je HT ucjenjivač u cijeloj priči. Na isti način na koji vi kažete da političari pogoduju firmama isti ti političari mogli bi pogodovati građanima. DT-u ako se ne sviđa, neka proda svoju firmu u Hrvatskoj(da sam država, rado bi ju otkupio natrag) i gotova priča.
    Čini mi se da se ova priča nepravedno prevaljuje na krajnje korisnike-mene koji zbog toga jer živim u Dubravi vjerojatno nikad neće posjetiti optika. Osim ako to država ne naredi. Mislim da su milijarde koje je DT zaradio od hrvatskih građana dovoljan razlog da isti “proguta” malo niže profitne stope od optike.
    Drugo rješenje, da je država bila pametnija prije, je mogao biti neki doprinos koji bi jednako pogađao sve korisnike tk usluga, slično kao što od svake litre benzine nešto ode u autoceste. No tu bi se pojavila korupcija pa bi možda imali najskuplje optičke vodove u Europi(kao autoceste) pa je možda bolje rješenje da se zakonski natjera HT da uvede optiku.

  5. Studeni 19, 2011 u 6:24 pm

    @bosenoge

    ” Danas taj isti HT ne želi priključiti nekoliko tisuća pretplatnika na optičku mrežu jer smatraju da bi i za to ulaganje trebali imati monopol bar nekoliko godina. Čudno kako sve kompanije traže monopolsku poziciju za sebe, a ona po vama ne donosi ništa značajno, zar ne?”

    Jao. Pa HT želi ekskluzivno korištenje infrastrukture koju on izgradi, kao što Konzum ima ekskluzivno korištenje šoping centra koji on izgradi. To je nešto što se podrazumijeva i da je situacija normalna ne bi uopće bilo upitno.

    Usput, probaj lupit svakih pet rečenica enter, postovi će ti biti čitljiviji🙂

  6. Studeni 20, 2011 u 12:50 pm

    bosenoge :
    Čini mi se da se ova priča nepravedno prevaljuje na krajnje korisnike-mene koji zbog toga jer živim u Dubravi vjerojatno nikad neće posjetiti optika. Osim ako to država ne naredi.

    Prvo, isprike zbog kašnjenja u objavljivanju posta. Postavke su takve da ukoliko post sadrži 3 ili više linkova, neće proći automatski, nego čeka moderaturu.
    Nisam još pročitao navedene linkove, pa ću se za sad osvrnuti samo na citirani dio: zar ne mislite kako biste vi i ostatak Dubrave već imali spojenu optiku da HAKOM nije zabranio HT-u postavljanje iste? http://www.poslovni.hr/vijesti/tht-ostao-bez-svoje-opticke-mreze-140181.aspx

  7. Studeni 20, 2011 u 4:46 pm

    @bosenoge

    Užas. Ne znam odakle vam suluda ideja da vam je netko dužan optiku. Optika košta, onaj tko želi uvođenje, neka si ga plati.

    A ideja da će uvođenje optike u cijelu državu dovesti IBM je jednostavno urnebesna🙂

    Ako je HT spreman raditi optiku, a neće jer će ga državni ološ natjerati da dijeli svoju infrastrukturu s drugima, onda nema tu mjesta za nekakve traktate od više tisuća riječi. HAKOM radi glupost i treba ga ukinuti ne danas nego jučer.

  8. Studeni 21, 2011 u 1:32 pm

    Isprike na traktatima-ova tema me osobno muči pa sam se malo zanio.
    @Šimun -zamislite da Konzum ima SVE šoping centre u zemlji i da je privatiziran poput HT-a. Nadalje, zamislite da jedan supermarket košta jako puno(kao postavljanje bakrenih parica ili optičkih kablova) i da do danas nije otvoren niti jedan osim Konzuma – da li bi Konzum tada trebalo regulirati da pripusti konkurenciju?

    Ove stvari oko konkurencije koja ulazi kada je cijena previsoka razumijem, ali dok nekome ne bude bilo isplativo ući na tržište(do sada nije) korisnici HT-ovih usluga će plaćati puno veće cijene nego njihovi susjedi u Sloveniji.
    Ovo što vi predlažete bi HT-u osiguralo gotovo-pa-monopol još jaaako dugo, što bi se sigurno osjetilo na cijenama i kvaliteti.

    Želio sam reći da HT nudi bezvezne argumente koje je DT ispucao još 2006., a danas ne da rade FTTH, već desetak ili stotinu puta jaču FTTX mrežu(da ne linkam-odite na sajt DT-a.
    Samo sam želio reći da je HT praktičan problem u Hrvatskoj, dakle privatizirana tvrtka koja je imala monopol u djelatnosti koja je jako kapitalno intenzivna. Sličan bi se problem pojavio sa HEP-om ili nekim drugim državnim monopolistima kada bi se privatizirali.
    Po meni HAKOM radi dobro jer primjenjuje europsku praksu za telekome koji su prije bili u državnom vlasništvu. I Telekom Slovenije je bio državni pa je razvukao kabele(razvlači ih još) već 2007. a cijene su im puno niže nego kod nas. A tamo ima manje velikih gradova, dakle skuplje im je bilo to dovlačiti.

  9. Studeni 21, 2011 u 2:31 pm

    @b16a2

    Evo par citata iz članka koji si linkao:

    “Trenutno se nastoji regulirati nešto čega još nema, što iz perspektive T-HT-a čini takvo ulaganje neizvjesnim” – kaže Jolić Šimović

    “U T-HT-u kažu da država mora stvoriti predvidljivo investicijsko razdoblje za gradnju optike od barem pet godina, pri čemu prve dvije ono ne bi bilo regulirano” – isti argument kao DT-a prije PET godina.

    nuff said…

    • vedran
      Studeni 21, 2011 u 2:41 pm

      i što je tu čudno, pa HT radi u svom interesu odnosno u interesu svojih dioničara. jel bi HT možda trebao raditi kontra interesa svojih dioničara. ono što je problem je što se nema tko suprotstaviti HT-u jer imamo HAKOM koji ograničava tržišnu utakmicu.

      Ako vi ne vidite treba vam netko otvoriti oči, utvrdili smo već što HAKOM radi, a sad se samo pregovara o cijeni koju HT mora platiti da dobije ono što želi. A naravno sve što plati ide preko naših leđa ili vi mislite da ako im HAKOM oplete kaznu, da ćemo mi dobiti nešto na tekući🙂

      nema ovo veze sa korisnicima i vi živite u zabludi i to žestokoj. nažalost.

  10. vedran
    Studeni 21, 2011 u 2:34 pm

    nema se tu što zamišljati, stvar je vrlo egzaktna. Imamo što imamo upravo zbog države a ne zbog tržišta, rješenje problema je dakle maknuti onoga tko je situaciju doveo tu gdje je.

    rješenje svakog problema s kojim se ikad čovječanstvo suočilo bilo je u inovacijama. A poznato je da su inovacije najznačajnije u visoko konkurentnim djelatnostima. Mi sad možemo naklapati o ovom ili onom, no nemožemo znati kako bi točno bilo da se sada omogući besplatan ulazak konkurencije na tk tržište. Znamo samo da bi se postojeći ponuđači svim silama bunili što bi zasigurno značilo da bi korisnici profitirali.
    cijena supermarketa je nevažna, ako kupci žele kupovati jeftino a ne u supermarketima, tržište će ponuditi čitav niz internet trgovina (cijena supermarketa = 0). Isto je u tk ako kupci ne žele plaćati skupe bakrene žice ili optiku pojaviti će se bežični operateri, itd…

    vi ispravno bilježite problem i vrlo malo vam fali da shvatitie uzrok, no zbog nekog predefiniranog sklopa da je tržište zlo i da je kapitalizam zlo vi ne želite doći do jedino logičnog zaključka. Ljudi jesu pohlepni, no jedini način je da zauzdamo ljudsku pohlepu u našu korist je da dopustimo tržišnu utakmicu.
    Problem sa vizijom da će država nešto popraviti i sprječiti tu pohlepu leži u pogrešnoj pretpostavci da postoje anđeli koje ćemo zaposliti u državnoj službi i koji će rješiti naše probleme.

    Dajte nekome moć i on će tu moć koristiti, uglavnom u svom osobnom interesu.

  11. Studeni 21, 2011 u 2:49 pm

    Ma sve je to ok, ne kažem da bi se HT trebao drugačije ponašati, ali tvrdim da se država(HAKOM) ponaša točno kako treba, a da je po meni bili bi i strožiji(svi članovi Uprave HT-a kažnjeni su sa 70-ak tisuća kuna za nepoštovanje neke odluke suda-to je manje od Mudrinićeve mjesečne plaće pa mislim da ne boli baš previše).

    Ono što ne razumijete je da je konkurencija u fiksnoj telefoniji i donekle IPTV-u samo privid-svi alternativni operateri i dalje koriste gotovo isključivo infrastrukturu HT-a. Da je po vama ne bi bilo niti Optime, Amisa, H1 i drugih jer oni svi rade na HT-ovim bakrenim paricama. Činjenica je da želimo od monopolističkog tržišta stvoriti konkurenciju kojoj očitio nije dovoljno profitabilno da ulože u vlastite mreže(slovenski primjer govori kako to nema niti smisla, raditi dvaput ili petputa istu infrastrukturu). Dakle, za više konkurencije HAKOM je u ovom trenutku jedino rješenje.

  12. Studeni 21, 2011 u 3:06 pm

    Činjenica je kako je HT u debeloj prednosti zbog posjedovanja bakrene mreže. Tu nema nazad. Vip je pokušao izbjeći mrežu prodavanjem Homebox usluge, ali se ispostavilo kako su uređaji užasno loše kvalitete i to je propalo ako se ne varam.

    Sada se širi nova mreža, optički kablovi. Znači svi su u istoj poziciji, kreću od nule. Ono što HAKOM sada radi jest blokiranje HT-a u širenju nove tehnologije, dok god konkurenti ne uspiju postaviti određenu količinu svojih kablova. Jasno kako HT neće provlačiti svoje kablove tamo gdje je prošla Optma, ali to vrijedi samo u slučaju da im je jeftinije iznajmljivati tuđu, od postavljanja vlastite.
    E sad, koliko je u interesu krajnjeg korisnika usporavanje širenja nove mreže?

  13. Studeni 21, 2011 u 3:21 pm

    Optički kablovi nisu nova mreža kako tvrdi HT. Radi se samo o poboljšanju već postojeće infrastrukture, poput autoputeva koji su nastali na starim cestama. Dakle argument za neregulaciju im je bezvezan.

    Mislim da je analogija bakar-optika koju sam dao točna. Ako ne želiš da se regulira optika, zašto si za regulaciju bakra? Ona je bila potrebna da bi se osigurao ulaz konkurencije. Činjenica da niti jedan operater nije postavio svoje bakrene vodove govori kako je to neisplativo. HT je u nepovoljnijem položaju, ali toga je bio svjestan i DT kada ga je kupovao, da će mu se nametnuti posebna pravila jer je bio monopolist, i to čak pet godina nakon što je ušao na tržište. Dapače, DT ima identične probleme u Njemačkoj kao HT u Hrvatskoj i nekako im uspijeva othrvati se konkurenciji. To se prelama preko potrošača, ali po meni zato jer HT(DT) tako žele, a ne HAKOM. Nadalje, čini mi se da DT puno više cijeni njemačke korisnike nego ove u Hrvatskoj. Smatraš li to poštenim?

    Zamisli privatizaciju HEP-a. Misliš li doista da bi neki novi igrači radili nove hidroelektrane na istim rijekama? To bi bilo skupo i neefikasno, a isto je i sa HT-om. Da sam ja HT, pristao bi na regulaciju i onda se još godinama kasnije hvalio kako sam upravo JA zaslužan za uvođenje optike u zemlji. Mislim da bi mi do sada zarađene milijarde bile dovoljne da to pružim svojim korisnicima. No, možda baš zbog toga nisam HT. S druge strane, moji korisnici su jako zadovoljni sa mojom uslugom, dok većina HT-ovih to nije.

    • vedran
      Studeni 21, 2011 u 4:44 pm

      fundamentalno pogrešno rezoniraš. posluži se osnovnom logikom pa ćeš shvatiti da si u zabludi.

      evo da ti pomognem:
      “Dapače, DT ima identične probleme u Njemačkoj kao HT u Hrvatskoj i nekako im uspijeva othrvati se konkurenciji. To se prelama preko potrošača, ali po meni zato jer HT(DT) tako žele, a ne HAKOM. Nadalje, čini mi se da DT puno više cijeni njemačke korisnike nego ove u Hrvatskoj. Smatraš li to poštenim?”

      ovo bi stajalo samo ako bi 1 euro njemačkih korisnika vrijedio više od 1 eura hrvatskih, obzirom vrijede isto ovo je čista demagogija.

      “Mislim da je analogija bakar-optika koju sam dao točna. Ako ne želiš da se regulira optika, zašto si za regulaciju bakra? Ona je bila potrebna da bi se osigurao ulaz konkurencije.”

      Ne treba se ništa regulirati, konkurencija je ušla radi zarade a HT-ove marže od prije ukidanja monopola su bile sasvim dovoljan mamac. Regulacija je bila sam poticaj da u utrku uđu neefikasni i loši operateri sa lokalno politički vezama i ambicijama (koje su to refernce iza Optima, H1, itd.” U mobilnoj telefoniji je druga priča i tu se utjecaj tržišta jasno vidio, no završilo je dogovorom. Da nema HAKOM-a korisnicima bi bilo još bolje jer ova utrka za korisnicima bi dovela do cijena na razini EU (logika je jednostavna, kompanije iz EU bi ulagale kod nas sve dok im se povrat uz rizik ne bi izjednačio sa onim koji imaju na domicilnim tržištima.

      “Optički kablovi nisu nova mreža kako tvrdi HT. Radi se samo o poboljšanju već postojeće infrastrukture, poput autoputeva koji su nastali na starim cestama. Dakle argument za neregulaciju im je bezvezan.”

      Znači po tome ako netko napravi novi proizvod baziran na postojećem npr. nadogradi telefon u smartphone, to nije novi proizvod nego je to poboljšanje postojećeg?? kakvo je to rezoniranje??
      halo? tko si ti ili bilo tko da određuje što je novo a što nije i kakve to ima uopće veze s temom.

      “Ma sve je to ok, ne kažem da bi se HT trebao drugačije ponašati, ali tvrdim da se država(HAKOM) ponaša točno kako treba, a da je po meni bili bi i strožiji(svi članovi Uprave HT-a kažnjeni su sa 70-ak tisuća kuna za nepoštovanje neke odluke suda-to je manje od Mudrinićeve mjesečne plaće pa mislim da ne boli baš previše).”

      I kako će nas to spasiti od situacije od koje se nalazimo. Hoće li npr. Mudrinić raditi besplatno ako mu HAKOM određe kaznu u visini čitave plaće? Kakava je korist za korisnike? Misliš li da će zbog takvih kazni pasti cijene usluga? Zašto HAKOM ne propiše fer cijene svih usluga? Misliš li da bi to pomoglo ili bi se to odrazilo na kvalitetu usluga?

  14. Studeni 21, 2011 u 6:32 pm

    @vedran

    1 euro Njemaca njemačkoj državi upravo i vrijedi više – pogledaj link na mom dugačkom postu i vidjećeš da se za izuzeće DT-a od EU pravila zalagala upravo njemačka država

    drugi pasus – misliš li da ovako koruptivna vlast ne bi primila koji milijunčić od Vodafona ili sličnih giganata? Ja mislim da bi ih dočekali raširenih ruku(i odrješenih džepova u koje bi preko nekih novih Fimi-media kapali eurići

    Ja nisam nitko da određuje, ali mi se korištenje istog argumenta pet godina kasnije čini blesavim. Koristim zdrav razum, isto kao i ti. Oko neizvjesnosti tehnologije na optici ponovno pogledaj sve vrste usluga koje na njoj nudi DT. I gradi još jaču mrežu(FTTX)

    Oko kazni-da kazna nije iznosila 70 tisuća, već 70 ili 700 milijuma, HT bi već odavno priključio optiku koju je izgradio. Ne samo da bi to bilo u interesu Mudrinića, već i ostale bagre u DT-u

    Shvati također, ustvari pogledaj stranice HAKOM-a, da HT ima cijelu vojsku pravnika koja je bolje plaćena, opremljena i motiviranija od, doduše mnogobrojnih činovnika u HAKOM-u, i da isti taj HT ostalim operaterima ne želi dati ništa dok ga taj isti HAKOM na to ne natjera. Prije par godina su išli toliko daleko da su im i čupali kablove.

    I još nešto-da li stvarno misliš da je uticaj raznih Optima na politiku veći od onog HT-a? U tom kontekstu bi trebao ponovno pročitati i tekstove objavljene na tu temu u našem tisku. HT je svima jedan od najvećih oglašivača-što misliš koliki utjecaj na novine ima HAKOM? Ja mislim nikakav.

  15. Studeni 21, 2011 u 6:37 pm

    @b16a2

    moram se ponovno vratiti na svoj osobni primjer. Dakle, HT svojim korisnicima krišom uvodi VOIP(pod izlikom da se radi o novoj tehnologiji), dok je prije nekoliko godina imao žestok sukob sa VIP-om upravo oko Homeboxa koji koliko znam u osnovi nudi istu stvar. Čudno kako se kriteriji mijenjaju kada si ti(HT) u pitanju.

  16. vedran
    Studeni 21, 2011 u 7:32 pm

    ja ne kužim što ti hoćeš reći. svi argumenti koje si dao govore u korist slobodnijeg tržišta i kontra intevencije.
    ako sam ne kužiš pokazati ću na tvojem primjeru
    “1 euro Njemaca njemačkoj državi upravo i vrijedi više – pogledaj link na mom dugačkom postu i vidjećeš da se za izuzeće DT-a od EU pravila zalagala upravo njemačka država”

    dakle da nema “države” ili EU birokracije kome bi se njemački političari kojih ne bi bilo ili se ne bi bavili time zalagali za izuzeće?
    kao što smo rekli dao si moć u ruke državi odnosno pojedincima na vlasti i sad se čudiš. pa oni nisu ništa bolji od “zlih” i pohlepnih kapitalista. Zapravo jednako su “zli” i pohlepni.

    “drugi pasus – misliš li da ovako koruptivna vlast ne bi primila koji milijunčić od Vodafona ili sličnih giganata? Ja mislim da bi ih dočekali raširenih ruku(i odrješenih džepova u koje bi preko nekih novih Fimi-media kapali eurići”

    naravno da bi, ali zato se i zalažemo za manju moć države dok ti zazivaš snažnije uplitanje države u gospodarstvo, ako sam dobro razumio na primjeru HAKOM. Ti ih plaćaš da te štite a oni rade dealove sa operaterima. malo ćemo vas kazniti tu pa ćemo vam popustiti tamo. trla baba lan.

    “Oko kazni-da kazna nije iznosila 70 tisuća, već 70 ili 700 milijuma, HT bi već odavno priključio optiku koju je izgradio. Ne samo da bi to bilo u interesu Mudrinića, već i ostale bagre u DT-u”

    jel a s čim bi je izgradio nakon što mu izbiješ lovu s računa? što ti misliš da se mreže grade plaćanjem dobavljača u budućim novčanim tokovima. sad ćeš reć HT je zaradio tolko i tolko, al zaradio i je zato jer nema konkurencije i kažnjavanje je efikasno kao i kad maloljetnika pustiš van sa 5000 kn u džepu i onda ga kazniš kad dođe pijan kući ujutro. da je država htjela da ti imaš usluge koje ima njemac valjda bi omogućila konkurenciju. ono što i je problem kod nas je što je ista ta država kod prodaje ht-a obećala da neće dozvoliti nove ulaske na tržište čitav niz godina, te je time i jasno odustala od stvaranja blagostanja za potrošače odnosno pogodovala DT-u. Valjda ti je već jasno kome HAKOM služi i zašto postoji, za uhljebljivanje podobnih i poslušnih, i bogaćenje na račun poreznih obveznika. pogledaj ti koliko smo mi love sasuli u taj HAKOM sve ove godine. za što?

    “Shvati također, ustvari pogledaj stranice HAKOM-a, da HT ima cijelu vojsku pravnika koja je bolje plaćena, opremljena i motiviranija od, doduše mnogobrojnih činovnika u HAKOM-u”

    još jedan argument kako te nikakv hakom ne može zaštititi od monopola, jedino tržište to može. evo da dalje ne razglabamo pogledaj što čini ukidanje monopola. imaj na umu da je i ovo napravljeno jednako loše kao i telekom, jer su postavljena raznorazna ograničenja prilikom podjele koncesija, što se moglo i vidjeti na natječajima. Dakle nije se mogao prijaviti baš bilo tko (a traži se taksi usluga, moš misliti kvalifikacija, po filmovima vidimo da to u drugim zemljama radi gotovo pa bilo tko, no kod nas je to naravno opet prilika da država ili pojedinci s položajem i moći ubere neku pinku. ne bih se čudio da su oni koji su uzeli koncesije iste uvijetovali raznoraznim pogodnostima bilo sad bilo kasnije, plus vjerojatno opet ograničenja orilikom ulaska novih igrača, te nakon što pojedini neefikasni igrači sad izađu sa tržišta slijedi postupno dizanje cijena. no živi bili pa vidjeli. da je tržište još uvijek zanimljivo vidi se i iz toga da je cammeo htio uči sa još stotinjak taxija no koncesije mu nisu odobrene zbog nekih administrativnih pogrešaka ?! halo pa valjda je potrošač važniji od birokracije, ili birokracija nas opet štiti od preniskih cijena?

    no rezultati su i više nego očiti.
    http://www.jutarnji.hr/radio-taxi-zagreb-ima-nove-cijene–ukida-se-nocna-tarifa–start-ce-kostati-9-90-kuna/988684/

    kako ti kažeš, zamisli, da danas uđe recimo BT na hrvatsko tržište i najavi postavljanje optike i najmodernije usluge po isitim cijenama kao što to nudi HT na Voip-u ili nekim drugim tehnologijama znatno lošije kvalitete. koliko bi to bilo poticajnije od 100 hakoma, a malog poreznog obveznika bi koštalo ravno 0 kuna, plus ušteda u milijunima koji se isplaćuju tamo nekim Olgicama i sl. poltronima.

  17. Studeni 21, 2011 u 8:19 pm

    Ti o teoriji a ja o praksi. Moje mišljenje je da ukineš HAKOM, nova konkurencija(ona koja bi gradila kablove) bi došla za 20 do 50 godina a možda i nikad. Prihvaćam da je država HT-u dala monopol više nego što je trebalo, no od toga je prošlo deset godina(bubam ali mislim da je toliko) a nitko, pazi NITKO, nije napravio mrežu niti bakrene parice niti optike.
    Analogija sa TAXI-jem nije ista, jer kao što kažeš, jako je jeftino napraviti taxi službu i omogućiti konkurenciju. S druge strane, očito je ulaganje u telekome jaaako skupo, poput energetike i još nekih stvari pa nemamo toliko jakih igrača. To je realnost.
    Molim te napiši mi scenarij u kojemu bi HT-u u skorom roku došla konkurencija. Ja mislim da takav ne postoji.
    A budući da imamo dokaz da regulacija radi(pogledaj udjele Slovenskog telekoma), moje je stajalište da HT treba opaliti po prstima, tj. đepu. Na isti način na koji to on radi svima nama. Pogledaj cijene i brzine u Sloveniji. Krenuli su sa istih startnih pozicija kao i mi, a internet im je deset puta brži dok su cijene gotovo duplo jeftinije. Objasni mi tu logiku- da u zemlji sa duplo manjim brojem stanovnika cijene i brzine budu pristupačnije? Mora da imaju manji uticaj države u gospodarskim tokovima.

    • vedran
      Studeni 21, 2011 u 8:49 pm

      ajmo prvo ukinuti hakom pa vidjeti da se ništa ne bi promjenilo.
      to što taksi i telekom nemaju puno zajedničkog pa zato trebamo regulatora si objesi mačku o rep. možda da uvedemo regulatora koji će odlučiti što treba a što ne regulirati.

      dalje ajmo opet o tvojim nelogičnostima, ako nitko ne bi napravio mrežu, čemu onda plaćamo hakom da ograničava ulazak novih operatera, obzirom da nitko i tako neće doći ne treba nam. sad je to argument da uvedemo dodatnu regulaciju, to što drugi telekomi neće doći, a tome sigurno nije razlog ogromna birokracija i visoki porezi i doprinosi, skupa radna snaga, ne to nema veze. nitko neće doći jer nitko ne voli hrvate, odnosno ostali uživaju u sadomazo igricama ht i njegovih korisnika. ma daj smješan si.
      što se tiće kažnjavanja monopola zar to ne bi mogli jednostavno rješiti, povećamo porez svim monopolistima i ukinemo agenciju (npr. porez na dobit ht 70% jel dosta? što će nam agencija da računa kazne u tisućama kuna? ili što oni uopće rade?

      regulacija jasno radi samo pitanje je što radi? obzirom je tebi slovenija dokaz da regulacija radi ja stvarno više nemam argumenata jer si me uvjerio 100%. predlažem da to objaviš u nekom znanstvenom marksističkom časopisu, nek naslov bude. “Ljudi čekajte, nemojte biti u zabludi, regulacija radi, pronašli smo jedan slučaj”

      a na primjere gdje tržište radi, kojih naime imaš beskonačan broj u povijesti, i još bolje kako regulacija radi štetu kojih ima 2xbeskonačno, njih sve možemo proglasiti iznimkama koje potvrđuju pravilo da regulacija radi na univerzalnom slučaju telekoma slovenije.

      oprosti na sarkazmu ali nisam se mogao suzdržati.

  18. vedran
    Studeni 21, 2011 u 8:53 pm

    pazi hrvatska ima agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, hahaha.
    odličan vic.

    možda da otvorimo i agenciju za zaštitu potrošača od preniskih cijena i prekvalitetne usluge.

  19. Studeni 21, 2011 u 10:34 pm

    Da si tako žestoko tražio informacije na netu(prepuručam Google, odlična stvar!), a ne lupao po tastaturi saznao bi slijedeće: do 90-ih godina prošlog stoljeća SVI telekomi su bili u državnom vlasništvu. Ne znam zašto, možda su marksisti u Europi mislili da će tako doprijeti do publike. Nisam pratio statistike ali siguran sam da imaju velike udjele na domaćem tržištu, a slučajno su veliki broj njih najveće multinacionalke u biznisu(DT, O2, Telefonica). Budući da su u jednom trenutku otvorili tržište, naravno da su se bunili kada su Njemci tražili ostanak monopola..
    Naravno, ti veliki igrači sada imaju puno manjih igrača u EU i izvan nje. Osim Slovenije i Hrvatske, tu su:Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, dosta latinoameričkih zemalja itd.itd. Stvarno malo primjera, zar ne? I naravno, svi oni su prije ili kasnije platili neke antimonopolske kazne. Želim reći da se obrasci ponavljaju a okrupnjivanje je sve veće i veće. Postavljam pitanje što kada se prema tim igračima okrene netko njihove veličine ili veći, nazovimo ga Kina, koji baš ne igra po standardnim pravilima. Misliš li da se onda ne bi oglasio regulator u nekim od tih slobodnotržišnih zemalja? Ili da Kinezi nakon što zauzmu tržište i postanu firma broj 1 neće povisiti cijene usluga do maximuma.
    A sada malo o monopolima:upišeš li u Google “market shares of former state telecoms” na drugom ili trećem mjestu nalaziš slijedeće: http://www.itu.int/ITU-D/finance/work-cost-tariffs/publications/market_liberalization_reports.pdf
    Report kaže o taktikama prvog na tržištu(bivšeg monopoliste):
    • Refusal to deal: this is related to the essential facilities doctrine: an essential facility is a facility supplied on a monopoly basis which is required by competitors and cannot be reasonably duplicated by competitors, for economic or technical reasons. This problem of a monopolistic bottleneck often is crucial.
    • Predatory pricing: the (dominant) operator charges prices below a normal cost standard, and there is evidence that this is not sporadic or reactive price-cutting. This strategy aims to keep newcomers at bay.
    • Cross-subsidization: a firm uses revenues from a market in which it is dominant to cross-subsidize the price of a service or product it provides in other markets – thus impairing competitors and keeping out newcomers. In some cases, the threat of predatory pricing alone will suffice to keep newcomers out of the market.
    • Tied sales/bundling: Service 1 sold only if service 2, 3…n are also bought. This is anti-competitive if the firm has a dominant position in one of these markets, as it extends the firm’s dominant position to other markets.
    • Excessive pricing: the price is above the level under competition so that there is a monopolistic element in pricing.

    Prepoznaješ li nešto od toga kod HT-a? Po onom što sam pročitao bez regulative ili velikog tržišta(to nemamo) najveći će svim silama nastojati spriječiti ulazak konkurencije. Koliko godina procjenjuješ da će trajati takvo stanje u potpuno slobodnom tržištu? Pa sad kupuješ obveznice “dobrih” država sa prinosom od 7%, čovječe. Pa zar bi trebali čekati 20 godina da dođe netko bolji. Ja, pogotovo moje dijete, nemamo toliko vremena.
    Telekomunikacije su, piše ti u pdf-u, marketinški jako zahtjevne. Jesi li se ikad zapitao zašto nemamo više velikih igrača na tržištu piva? Iz istog razloga, ako te nema na telki ili u novinama onda nisi bitan. Sve to, i još mnogo drugoga, govori mi u prilog da bi HT trebalo regulirati, a ne pustiti da radi šta hoće. Ovako će ti se desiti da oni sve premreže, zalockaju pristup svojoj mreži i onda kada svi odu(a otići će jer se tako ne radi niti u EU) naplaćuju monopolističke cijene.

    Za kraj-molio bi neki od tvojih primjera slobodnog tržišta po libertarijanskom shvaćanju. Dakle bez utjecaja države, altriuzma ili bilo koje druge smetnje. Ja sam našao samo jedan ali taj je previše bezobrazan, čak i za ovaj post.

  20. vedran
    Studeni 21, 2011 u 11:11 pm

    “Predatory pricing: the (dominant) operator charges prices below a normal cost standard, and there is evidence that this is not sporadic or reactive price-cutting. This strategy aims to keep newcomers at bay.”

    i što je tu loše, troši svoje resurse da se zaštiti od konkurencije, pa neka mu je, to jasno ne može trajati baš dovijeka obzirom bi takva uprava vrlo brzo dobila otkaz od dioničara, znaš oni ti baš ne vole kad uprava troši njihove pare. ovako ht nema potrebe za predatory pricingom dok mu tvoj dobri duh iz boce (HAKOM) čuva leđa. može slobodno držati visoke cijene i tu i tamo platiti koju nazovi kaznu.

    upiši u google državna intervencija u telekom sektor, pa onda učini test korelacije sa istraživanjem koje si proveo. rezultati ako nisi primjetio uvelike su u korelaciji i direktna su posljedica državne intervencije.

    također
    “Jesi li se ikad zapitao zašto nemamo više velikih igrača na tržištu piva? Iz istog razloga, ako te nema na telki ili u novinama onda nisi bitan”

    totalna glupost, u austriji imaš odličnih pivara u svakom mjestu i kako to objašnjavaš. ljudi jednostavno vole svoje pivo. imamo i mi nekoliko odličnih manjih pivovara a i čak dobrog toćenog piva. osim toga imaš i uvoznih piva prošeći do kuće piva ili do belgijske pivnice u zg i popij dobro pivo koje se ne reklamira. jedino što ćeš morati platitim priličnu svotu, jer tvoja draga država dere carine, pa uzima 60 za poreze i doprinose pa ima i porez na dobit, pa pdv,..no to tebi ne smeta i tako.

    Također preporučam ti da si promjeniš operatira, činit će to puno dobrog i konkurenciji a i tvom osobnom zdravlju.

  21. Studeni 22, 2011 u 1:52 pm

    Da si pročitao cijeli dokument shvatio bi da to nije jedina značajka monopola, no nema veze.
    Molim te nađi mi na koji još način, osim što obustavlja optiku, HAKOM “guši” jadni HT. Također, nađi mi neki od linkova koji bi potvrdio tvoju tezu državne intervencije u telekom sektor. Kao što sam ti dokazao, telekomi(osim u SAD-u) tek 20 godina uživaju povlasticu privatnog sektora. Jedno je graditi tržište ispočetka, a drugo je omogućiti konkurenciju u situaciji kada imaš jednog dominantnog igrača.

    Nadalje, pitaš li se zašto niti jedan drugi operater nije postavio svoje kablove? Da li i njih priječi HAKOM?
    Oko piva-to što možeš kupiti stotine piva ili što postoji firma poput Velebitskog ne govori ništa o tržištu. Pogledaj tržišne udjele, čak i u Austriji, i vidjećeš da stvar vodi maksimalno 2-3 velikih dok su udjeli drugih mizerni(kao Velebitskog u Hrvatskoj). Slično je i sa deterđentima – ne bi rekao da je Čarli puno manje kvalitetan od nekog velikog brenda ali im fali novaca za oglašavanje.

    Drugi operater u zagrebačkoj Dubravi ne postoji(takav koji bi imao vlastitu infrastrukturu). Kod fiksnih jedina stvarna konkurencija je B-net, a njega nažalost zbog nedostatka velikih zgrada kod mene nema. Tako da sam ostavljen na milost i nemilost HT-u. Ako se želiš kladiti, dao bih 500 kuna da sa ili bez HAKOM-a u mome kvartu neće biti optike još slijedećih pet godina. Zato se bunim. To mi je jedino ostalo jer doista ne želim pisati pisma ili gledati filmove u kinu.

    Ponoviću izazov otprije:molio bi neki od tvojih primjera slobodnog tržišta po libertarijanskom shvaćanju. Dakle bez utjecaja države, altriuzma ili bilo koje druge smetnje

    • Studeni 22, 2011 u 2:43 pm

      recimo to ovako ukoliko utvrdimo da kad je oblačno pada više kiše, a kad je manje oblačno pada manje kiše, stvarno misliš da treba dokazivati da kad je potpuno vedro i sunčano pada najmanje kiše, odnosno ne pada kiša. ovo okretanje teza, je zapravo zgodan trik nek ja dokazujem da slobodno tržište funkcionira a dok ne dokažem koristit ćemo intervencije koje dokazano rade više štete nego koristi. zgodna demagogija.

      a i kad sam ti dao primjer ti si demagoški to odbio jer to nema veze sa telekomunikacijama gdje zapravo nigdje u svijetu ne postoji neregulirani sektor pa je stoga i tvoj dokaz da svuda imamo više manje 2 3 najjača zapravo očigledna posljedica nepostojanja nereguliranog telekom sektora, što ti uporno odbijaš shvatiti. a ne tržišta, jer država sve regulira, više ili manje, pa imamo više ili manje dobra rješenja. naše je jedno od lošijih i to zato što imamo i neučinkovitog regulatora i ograničenu tržišnu utakmicu i poklonjenu infrastrukturu, i najgori porezni sustav i nepoticajnu i korumpiranu lokalnu okolinu ii opet ti tu negdje vidiš uzroke u tržištu a sve navedeno je rezultat državne intervencije. vrlo zanimljiva konstrukcija.

      također to što ne bi bilo optike u tvom kvartu opet je posljedično rezultat drugih državnih intervencija, kao najveći porezni nameti na svijetu. Jer čak i uz potpuno slobodno tržište kompanija mora platiti i potplatiti golemu birokraciju, pa nerazrješeni vlasnički odnosi, gomila lokalnih birokrata koji imaju svoje zahtjeve prema potencijalnom ulagaču i ti opet misliš da je za sve to krivo tržište…

      vjerojatno smatraš da je državna regulacija zaslužna što si nekad kupovao 1 mb memorije za 1000 kuna a danas za to dobiješ 2 terabajta i što su mobiteli nekad koštali 1000 eura a danas ih dobiješ za 1kn, da sigurno je hakom sve to osigurao, hvala mu.

  22. Studeni 22, 2011 u 4:15 pm

    Ti si demagog jer za svoje tvrdnje ne daješ nikakve dokaze, osim onih da sam marksist. Ponavljam da taxi nema veze sa telekomima, jer auto može kupiti svatko, a kopati nove kanale za mrežu očito ne. Da tvoja slobodnotržišna teza funkcionira Amerikanci bi pokorili EU-telekome odavno. Kao i kod nas, regulatori telekoma u EU velikim igračima na domaćem tržištu nameću ograničenja. Očito u tome ima nešto više pa se radi o izuzetno teškom(kapitalno) biznisu. Inače bi čak i ti sa iskrivljenim pogledima na biznis danas imao svoj telekom.

    Moj kvart nema veze sa intervencijama i sličnim. Kao i u tvom kvartu, postoji DTK kojoj je vlasnik HT i može u svakom trenutku umjesto bakra postaviti optički kabel. Možda je već i postavio ali ga ne želi uključiti jer mu HAKOM traži da odmah isti pripusti konkurenciji.

    Ponovno se vraćam na Sloveniju jer lakše čitam njihov jezik. Financijsko izvješće za 2010.(http://www.telekom.si/uploads/letno_porocilo/Letno_porociloTS_2010.pdf) na svojoj 46. strani kaže da im je EBITDA iznosila 247,2 mil.eura. Sve to sa preko 300 tisuća optičkih priključaka. Duplo veći telekom u duplo većoj državi(HT) imao je 2010. EBITDA 502 milijuna eura(imaš na ZSE). Dakle, Slovenci su unatoč skupom ulaganju u optiku, poštovanju svih obveza koje im je nametnuo regulator i neizvjesnosti oko toga hoće li im se veza od 100 mbit-a uspjeti isplatiti, polučili gotovo točno dvostruko manju dobit od HT-a.

    Moj je zaključak da je HT, a što je totalno poslovno, odlučio cjediti bakrenu paricu do krajnjeg maximuma(ako imaš IPTV, osjetio si trzanje koje kaže da im fali propusnosti). Ja smatram da je taj isti HT nama svima nešto dužan(jer smo ga jeftino prodali i dobro je zaradio na nama) te ga treba natjerati da radi kao što se radi u svim ostalim EU državama.

    Oko mog izokretanja teza – da bi znao da neregulirano tržište radi treba mi jedan ili nekoliko primjera. I tvoj primjer sa taxi-jem zagađen je velikim porezima, licencama itd. Daj mi molim te neki relevantan primjer, po mogućnosti takav da ne moram istraživati i povijesne prilike kao što je to sa Standard Oil-om.

  23. vedran
    Studeni 22, 2011 u 4:28 pm

    tebi ht ništa nije dužan, ht je privatna kompanija i dužna je jedino svojim dioničarima, jedino ako ti ne poštuješ privatno vlasništvo no to je već druga tema.

    dokaz da tržište čak i kada je ograničeno funkcionira bolje od državne intervencije ti je konstantni pad prihoda ht-a, konkurencija ipak odkida komad po komad tržišta. ili ti to pripisuješ državnoj intervenciji.
    pad cijena u mobilnoj komunikaciji pripisuješ čemu? kako objašnjavaš pojačani pad cijena pojavom trećeg operatera, što misliš da bi se dogodilo da imamo 4 ili 5?

  24. Studeni 22, 2011 u 4:54 pm

    Gle, dužan mi je kao građaninu ove zemlje, a i kao dioničaru mi nije drago da se tako ponaša. Čini mi se da upravo HT nije poštovao privatno vlasništvo kada je uzurpirao DTK na koji su bili uknjiženi neki gradovi.

    Dokaz da upravo regulator funkcionira ti je pad prihoda HT-a. Naime, sve kompanije u fiksnoj telefoniji i dalje koriste infrastrukturu HT-a. Jedino se B-net može pohvaliti organskim rastom(konsolidirao je kablovske operatere u zemlji), a i on je posljedica regulacije jer HT-u ne bi bilo dozvoljeno da kupi kablovske operatere zbog antimonopolskih zakona. Da nema HAKOM-a HT bi i danas imao 100-postotni udjel na fiksnom tržištu.

    U radu koji sam linkao, a ti prigodno uzeo samo točku koja ti paše za primjer imaš matematičke izračune što se događa sa cijenom kada uđe drugi, treći ili peti konkurent na tržište. No, mobiteli imaju veze sa optikom koliko i sistem integratori(HT je kupio Combis nedavno) ili pak taxiji.

    • vedran
      Studeni 22, 2011 u 9:59 pm

      dobro, drago mi je da smo raščistili čitav problem sa situacijom koju imamo sada na telekom tržištu zaslužna je država, što dokazuje činjenicu da bez obzira koje namjere država ima dodatnim uplitanjem u tržište problem se samo pogoršava. tvoje traženje da se država petlja omogućava i htu ili bilo kome drugom tražiti od države isto da se petlja samo za njihovu korist. ako postavimo sistem tako da država odlučuje što je dobro a što loše, dolazimo u situaciju da usluge države koristi onaj koji ima više novca i može bolje podmazati birokraciju, hakom ili bilo kog drugog.

      ono što meni nije jasno imaš li ti problema sa monopolom ili imaš problema sa utjecajem tržišta na stvaranje monopola.
      ako je problem sami monopol onda moraš razumjeti da je monopol upravo posljedica ovoga što ti zahtjevaš, petljanje države u privatne odnose.
      nemožeš očekivati da se država ne petlja u omogućavanje korporacijama da steknu povlašteni položaj na tržištu a s druge strane da se petlja u situaciju kad si ti nezadovoljan.

      oprosti ali po meni je ovo pitanje principa i to je ono što ti ne želiš razumjeti, nema razlike između telekoma i taxija ili nećeg trećeg, bottom line je da se država ne treba petljati točka, a ne da se država treba petljati samo tamo gdje ti ili bilo tko drugi poželi da se petlja.

      primjer za to možeš vidjeti u kreditima u CHF gdje naravno nitko se nije bunio na tržište dok je njemu to odgovaralo, ali čim su došli u probleme traže državu da ih spašava. s tim da država raspolaže s novcima onih koji nisu preuzimali rizik, nemaju kredit i racionalni su i sad oni trebaju platiti za to.
      isto je ovdje ti tražiš da država kazni ht, ali iza hta stoje privatni vlasnici, pojedinci koji su kupili dionice iz svoje ušteđevine očekujući da će profitirati iz svojeg ulaganja, i sad država treba uzeti njima i tebi dati optiku. tu su još i zaposlenici čija će egzistencija doći u pitanje ako ht možda zbog eventualnih kazni bude morao otpuštati još radnika. čime su oni zaslužili tu kaznu.

      dakle radi se o fundamentalnom problemu i ti to uporno odbijaš shvatiti kao da je ht neko apstraktno zlo.
      napravimo li presedan sa htom gdje je kraj, može li onda netko tražiti da se do njegove kuće napravi autoput jer on misli da na to ima pravo i da HAC kao monopolist oštećuje stanovnike čakovca ili neznam belog manastira koji isto plaćaju porez a nemaju autoput do svojeg grada…itd…itd…

      ti uporno odbijaš sagledati širu sliku polsjedica postupaka koje zagovaraš, koje uopće niti u najmanjoj mjeri ne rješavaju fundamentalni problem a to je da svih tih problema ne bi bilo kada bi ljudi sami svojim novcem donosili odluke umjesto da netko stalno otima jednima da bi dao drugima. s tim da sam tu samo zagrebao površinu problemi su daleko dublji od monopola ht-a ili hac.-a ili hep itd.

      recimo ja nemam asfaltiranu cestu do svoje vikendice a ti ili netko drugi ima,da ja tražim da se meni na tvoj račun izgradi cesta, ti traži optiku, itd…

  25. vedran
    Studeni 22, 2011 u 10:32 pm

    bosenoge :
    Dokaz da upravo regulator funkcionira ti je pad prihoda HT-a. Naime, sve kompanije u fiksnoj telefoniji i dalje koriste infrastrukturu HT-a. Jedino se B-net može pohvaliti organskim rastom(konsolidirao je kablovske operatere u zemlji), a i on je posljedica regulacije jer HT-u ne bi bilo dozvoljeno da kupi kablovske operatere zbog antimonopolskih zakona. Da nema HAKOM-a HT bi i danas imao 100-postotni udjel na fiksnom tržištu.

    a zašto bi ih kupio ako mu nisu konkurencija, odnosno prihodi mu padaju zbog regulacije, čemu kupovati operatere kad će mu i dalje prihodi padati zbof regulacije. a ako mu jesu i rade mu probleme kako onda tvrdiš da je regulacija smanjila cijene.
    osim toga zašto misliš da antimonopolski zakon štiti te operatere pa ne bi li bilo pošteno prema tim odličnim firmama da dobro zarade ako su preuzeli rizik i suprotstavili se ovom divu. vrlo si kontradiktoran. elaboriraj.

  26. Studeni 23, 2011 u 11:21 am

    Da elaboriram drugi odgovor-HT-u kao monopolistu ne bi bilo dozvoljeno kupiti ono što je kupio B-net jer bi to još više povećalo njihov udio na telekom tržištu. Da mu B-net, koji ima IPTV, nije konkurencija, ne bih baš rekao. Oko toga da li mali operater smetaju HT-u najbolje ti govori primjer Iskona – HT ga je kupio čim je ovaj počeo uzimati značajnije udjele na internet tržištu. Zašto je to Olgica dopustila, nemam pojma.

    Prvi dio tvoga odgovora je čisto teorijsko razglabanje sa kojime nemam problema ako mi uspiješ dokazati da bilo koje tržište bez regulacije(bilo kakve od strane države) radi – zato te toliko cijepim oko primjera. Ti i dalje negiraš činjenicu da je HT krenuo sa startne pozicije totalnog monopolista u djelatnosti koja je kapitalno intenzivna, dakle čisto teorijski udjeli mu ni ne mogu nigdje nego prema dole. On se trudi to smanjiti opiranjem regulatoru i kupovanjem manjih operatera te korištenjem strategija koje sam iščupao iz onog rada.
    Navedi mi molim te, teorijski ili primjerom, nekog totalnog monopolista koji se je samo utjecajem tržišta pretvorio u manjeg ili čak manje dominantnog igrača? Mislim da takvog nema, izuzimajući primjere gdje je monopol dokinut nekom novom tehnologijom(primjerice kada je monopol(oligopol) muzičkih kompanija dokinut izumom interneta i MP3-ja.
    Elaboriraj svoje tvrdnje, molim te da to bude u stvarnom životu.

  27. vedran
    Studeni 23, 2011 u 6:33 pm

    bosenoge :
    Navedi mi molim te, teorijski ili primjerom, nekog totalnog monopolista koji se je samo utjecajem tržišta pretvorio u manjeg ili čak manje dominantnog igrača? Mislim da takvog nema, izuzimajući primjere gdje je monopol dokinut nekom novom tehnologijom(primjerice kada je monopol(oligopol) muzičkih kompanija dokinut izumom interneta i MP3-ja.
    Elaboriraj svoje tvrdnje, molim te da to bude u stvarnom životu.

    monopol se uništava inovativnošću a jedan od oblika ali ne i jedini su nove tehnologije. Inovativnost je u svakom slučaju ključ, inovativnost je srce slobodfnog tržišta.

    Ja ovo sa preuzimanjem ne vidim kao problem jer obično preuzimatelj plaća iznimnu premiju i visoku cijenu prilikom preuzimanja što definitivno slabi njegovu poziciju.
    Recimo pokušaj shvatiti da kompanija koja samo kupuje druge inovativne kompanije ne može dugo opstati, odnosno polako gubi svoj položaj. da je tržište slobodnije taj bi efekt bio značajno jači i ubitačniji za neinventivne kompanije (u americi ima čitav niz kompanija u tehnološkom sektoru koje su suvereno vladale tržištem a danas ih nema nigdje
    Da je tržište stvarno slobdno imali bismo na desetke inovativnih i efikasnijih kompanija od ht-a. ako tako hoćeš imali bismo na desetke iskona i bneta, jer upravo zbog državne intervencije i skupih i zahtjevnih ograničenja imamo samo dva.
    a u takvom okruženju ht ne bi imao šanse, odnosno imao bi ali bi bio prisiljen daleko više ulagati u nove tehnologije i ti bi dobio optiku dok si rekao keks ovako ju nećeš dobiti nikad a i ako je dobiješ masno ćeš ju platiti. pa ti samo piši hakomu🙂

    što se tiče primjera imaš ih tu gro (pod examples a pročitaj i ostalo)
    http://en.wikipedia.org/wiki/Creative_destruction

    što se tvoje glavne teze tiče da je ht monopolist i da iskorištava svoju poziciju, tu se u osnovi slažemo, problem nastaje u načinu na koji bi se ti protiv toga borio a to je da zanmerajuš uzrok i posljedicu. Uzrok monopola je država pa shodno tome ne može biti niti rješenje istog, odnosno može ali samo privremeno jer se trajni uzrok a to je ograničenje konkurencije ne uklanja. Taj se uzrok može ukloniti samo oslobađanjem tržišta i to je vjerujem krajnje logično čak i malo djetetu, ali tebi očito nije. ponovo pročitaj gornji link.

    preporučam još nešto literature
    L.V. Mises : socialism

    i možda ključno za ovu raspravu, pročitaj ponešto o Schumpetera, ako ga uspiješ razumjeti (ne mislim to podcjenjivački da me krivo ne shvatiš). Ali zbog tvojih tvrdih stavova koje očito ne želiš mijenjati što je najveća prepreka učenju na žalost bojim se da ćeš biti uskraćen za jedno lijepo iskustvo.
    Ali pokušaj
    http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Schumpeter.html

    pozdrav

  28. Studeni 25, 2011 u 2:53 pm

    Upravo moja želja za učenjem, bolje rečeno shvaćanjem stavova ljudi koji se okupljaju na ovom i sličnim blogovima, me je nagnala na diskusiju. Vjeruj mi, to mi je jedina motivacija da sate provodim pišući komentare i nalazeći dokaze za svoje tvrdnje. Knjige koje si preporučio svakako stavljam na reading listu, no ona je poduža i trenutno mi se ne čita strogo teoretska literatura.

    Ti i dalje ne shvaćaš da oko HT-a postoji praktičan problem koji valja praktično riješiti a ja osim HAKOM-a ne vidim kako bi se to moglo učiniti. Još sam malo čitao o optici i saznao da je ona jeftinija danas od postavljanja bakrenog kabla. Oko tvog stava da se monopol dokida inovacijom, mislim da smo daleko od toga da će ona prva sletiti u HRvatsku, čak i ako dereguliramo tržište. Čini mi se da inovatorima puno veći poticaj daju neka veća ili pak skuplja tržišta. Ja rezoniram ovako – da se neko sjeti neke inovacije u prijenosu podataka(činjenica da se ona nije desila, barem u značajnijem obimu posljednjih 20 godina, govori mi da se radi o djelatnosti koju je teško inovirati), ona se zasigurno ne bi desila prvo kod nas. Pošto će se raditi o nekoj novoj tehnologiji, teško da će ona biti regulirana(kada ne postoji), a kada bi ju netko želio regulirati, ja bih bio protiv toga.

    Oko preuzimanja-pa nije valjda da su svi preuzimači propali? U HT-ovoj kupovini Iskona korist vidim u njihovom povećanju cijena nakon preuzimanja-ako si monopolist cijenu preuzimanja lako ćeš prevaliti na potrošače, zar ne? Kao što ti kažeš, ja bih se založio za “privremeno” reguliranje HT-a koje bi riješilo problem sa optikom i manjkom konkurencije. Potpuno slobodno tržište za početak bih uveo kao eksperiment, samo u jednoj djelatnosti ili grani ekonomije, a to sigurno ne bi bile telekomunikacije. Ako bi to uspjelo(u što ne vjerujem jer za to ne postoji dokaz u realnom životu), onda bi ga širio dalje.

    • vedran
      Studeni 25, 2011 u 5:57 pm

      neznam kako je to teoretska literatura, to je kao da tvrdiš da je pitagorin teorem teoretska teza.
      da elaboriram.
      sasvim je jasno da ako imamo nekoliko ponuđaća neke usluge ili robe da će cijena biti određena tako da najbolja kompanija može maksimizorati svoj profit (znaš derivacije i kako se određuje maksimu neke funkcije, ovdje je to funkcija cijene i količine). Ostale kompanije boriti će se dostići procese koje ima ta kompanija da maksimiziraju svoj profit. Obzirom broj ponuđača nije ogranićen na slobodnom tržištu on će rasti sve dok je to isplativo (profit će težiti prema nuli). Takvo okruženje konstantno će tjerati sve sudionike na kreativni proces inovacija, novog načina proizvođnje, procesa, dizajna itd da se osigura bolja pozicija na tržištu. To je srž Schumpeterovog kreativnog procesa.

      Ako pak imamo ograničen broj sudionika oni će doći do određenog razvoja koji zadovoljava njihov cilj za maksimiziranjem profita te će nakon toga prestati razvijati, inovirati jer je ro trošenje resursa nepotrebno obzirom je njihov profit maksimalan za tu velićinu tržišta. U praksi se na ograničenom tržištu potražnja mjenja te je ako raste kompanije povećavaju svoj profit bez dodatnog ulaganja i uživaju benefite ograničene konkurencije (monopol, oligopol, kartel sve su to ločične posljedice ograničenog tržišta jer svi mogu zaraditi i nema smisla da se bore).
      Pirmjer u našem tk tržištu je da sve kompanije uvjetuju da uzmeš kod njih kompletnu uslugu (telefon, internet, televizija) dok da je tržište slobodno ili slobodnije neka kompanija, nova ili postojeća bi već iskoristila tu nišu i ponudila odvojene usluge jeftinije, ovako od toga nema koristi kad ima mjesta za sve.

      HAKOM je tu samo kao moćnik kojem se svi ulizuju ne bi li zadobili bolju poziciju za veću zaradu bez rada i ulaganja što se vidi i iz priče sa optikom i iz drugih ratova koje oni vode preko hakoma. Ujedno i ht ima položaj koji ima zahvaljujući državi a ne svojom kreativnošću što je glavna kritika slobodnom tržištu potpuno neopravdano.

  29. Studeni 25, 2011 u 4:00 pm

    Kako se nije dogodio napredak? Optika, wireless, 2G, 3G, digitalna televizija, rast brzine prijenosa i količine podataka… po toj logici nije bilo napretka niti u autoindustriji, jer se i dalje kotrljamo na 4 kotača.
    Kad se neka nova tehnologija pronađe, naravno da će biti reguliranja, zakoni i patentna prava će se pobrinuti za to.

  30. Studeni 25, 2011 u 4:25 pm

    2, 3 i 4G odnose se na bežični prijenos podataka i nemaju veze s optikom. Želim reći da u samo tehnologiji-kopanju kanala u koji idu neki kablovi, nije bilo većih promjena. Danas tim istim žicama samo prolazi više podataka, a to je samo nadgradnja, poput FTTX-a.
    Prepustimo buduću regulaciju budućnosti, volio bih da se pozabaviš problemom koji imamo danas.
    Oko patenata-njihova regulacija potaknuta je upravo od privatnog sektora. Pogledaj samo patentne sporove koje vodi Apple i ostali proizvođači smartphone-a ili pak Monsanto-prvu kompaniju koja je patentirala život!(neke vrste bakterija). Pa gdje je tome kraj? Hoćemo li u budućnosti imati i ljudska bića koja su proizvod korporacija?

    • vedran
      Studeni 25, 2011 u 5:38 pm

      patent je posljedica države. pa kod koga bi oni patentirali da imamo slobodno tržište.
      patenti štite one koji prvi dođu do tehnologije, otkrića itd, dakle osiguravaju monopolizaciju tržišta. monsanto ti je prekrasan primjer kompanije koja uživa sve čari državne birokracije.
      i sam si rekao da si gledao The Corporation on to odlično pokazuje kako su farmeri koji nisu htjeli monsantov izum bili prisiljeni kroz birokraciju da prihvate pravila igre korporacija. slobodno tržište ih to nikad ne bi moglo natjerati jer ne bi bilo države da kreira zakone po nacrtima velikih kompanija tipa Monsanto.

      zanimljivo je da vidiš da je to što se događa u svijetu pogrešno ali ne vidiš uzrok ili ga pogrešno vidiš.

      Ovo da se apple bacio u borbu zaštite prava nije istina, jer upravo su ga u tu igru uvukle korporacije slabije od njega i žele da se appleu nametnu pravila igre te da im se oduzme inovativnost u baratanju informacijama koje nisu i nemogu biti privatno vlasništvo.
      Zamisli da svi proizvođači automobila danas moraju plaćati naknadu za korištenje kotača potomcima izumitelja kotača? Ako ćemo biti dosljedni u patentiranju onda imamo vjerojatno i vlasnike slova A, B, C i D koji zabranjuju upotrebu istih bez naknade, itd…to bi totalno paraliziralo svijet i svi bi umrli od gladi kao taoci patenata.

      To je taj paradoks države gdje imamo državu sa svrhom da zaštiti pojedince i društvo u cjelini a onda u konačnici dobijemo sustav koji štiti korporacije. Ali one tome nisu krive to je prirodan način.
      Nemožeš ponašanje odvojiti od okoline, jer upravo okolina dominanto određuje ponašanje. Npr. dvije osobe potpuno slobodne mogu živjeti kao najbolji prijatelji, ali ako ih zatvorim u kavez bez hrane i pića dogoditi će se borba za život dakle okolina nepobitno je dominantan faktor u ponašanju. Tako je i s kompanijama ako su u neslobodnom okruženju one čine sve da opstanu, ali ako im ukinemo ograničenja odjednom postaju pokretač zajedničkog suživota i opće koristi stvaranjem najboljih proizvoda koje tržište želi.
      Trenutno one svoje resurse i sposobnosti troše na kupovanje ulsuga od države jer je to dominantni faktor u preživljavanju a ne proizvodnja najboljih usluga.

      Moraš imati taj osjećaj za širu sliku i kako okolina i pravila koja vrijede određuju i način ponašanja.

  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: