HAKOM ponovno jaše

Ulaganje u optičku infrastrukturu već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM – regulator za poštu i telekomunikacije, a sad se u sve uključila i politika. HDZ u potpunosti podupire regulatora, dok s druge strane HNS smatra kako je ulaganje u razvoj optičke mreže potrebno što prije.

HAKOM ističe da:

HT nastoji dobiti privilegiranu poziciju na tržištu te da su upravo alternativni operateri, unatoč skromnijim sredstvima, mnogo više ulagali u taj oblik infrastrukture. U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve.

Naravno da su alternativni operateri uložili više u optiku, kad HAKOM brani HT-u postavljanje optičke mreže radi održavanja tržišne utakmice. HT nastoji dobiti jednaku poziciju, tj. dopuštenje postavljanja optičke mreže, kao što to smiju raditi ostali operateri.

HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatere. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke.

HT nije dobrotvorna organizacija, te želi povrat na svoju investiciju. Jasno da ne žele subvencionirati konkurenciju iz svog džepa. HAKOM, kao državna agencija, ne mora mariti za isplativost investicije, jer se sve neisplative državne investicije ionako krpaju proračunskim novcem.

Vlada je 1999. prodala kompaniju bez konkurencije u jednom komadu, zatim je postojao državom zaštićeni oligopol sa Vipnetom u mobilnim komunikacijama sve do 2005. Tek tada Vlada pušta, tj. prodaje licencu trećem operateru na tržište. Cijene su sa povećanjem konkurencije, kako fiksne, tako i mobilne, počele padati, ali to očito nije bilo po volji HAKOM-u. Večernji list prošle godine pisao je kako je HT dobio kaznu zbog spuštanja cijene ispod one koje je im je HAKOM propisao kao tržišnu. Pošto HT kao operater s najvećim tržišnim udjelom ne smije spuštati cijene, ostalim operaterima dovoljno je ponuditi minimalno niže cijene svojih usluga, iako realno, svi operateri mogu ići dosta niže i nastaviti poslovati s profitom. Šlag na tortu bilo je uvođenje telekomunikacijskog poreza svim operaterima.

Zanimljivo da velik broj ljudi podržava način poslovanja HAKOMA, iako on kao regulator guši i usporava tržište, a dosadašnja povijest reguliranja i upravljanja telekomunikacijskim tržištem pokazuje da se sve prelama isključivo preko korisnika, koji i dalje plaćaju (pre)skupu uslugu. Uloga HAKOM-a podsjeća na priču o izumiranju dinosaura.