Državno kreiranje poslova

Ponovno kreću javni radovi:

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potvrdili su nam da ovih dana učestalo pozivaju nezaposlene radi upućivanja na javne radove. Riječ je o mjeri koja se provodi temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja i financira sredstvima iz državnog proračuna.

Drugim riječima, sredstvima koja su prikupljena oporezivanjem. Ukoliko država planira trošiti novac na svoje projekte, to znači da privatne osobe neće trošiti taj novac po svojim željama, nego će im ga uzeti država. Može nam se činiti da vlast stvara poslove u vidu državne potrošnje, tj. ulaskom na tržište kao kupac određenih proizvoda, čiji rezultat je kreiranje novih poslova. Ti poslovi duguju svoje postojanje državnoj potražnji, a ukoliko se proračunska potrošnja ne nastavi, novo kreirani poslovi će nestati.

Država takve poslove može financirati na nekoliko načina: oporezivanjem građana i privatnog sektora, zaduživanjem i inflacijom. U svakom slučaju, potrebno je uzeti novac koji održava poslove privatnog sektora. Ljudima ostaje manje novca za osobnu potrošnju i investicije. U svakom slučaju privremeno kreirani državni poslovi stvoreni su na račun poslova u privatnom sektoru.

Još jedan problem je efikasnost države kao poslodavca. Poslove koje obavlja često su puno skuplji nego da ih obavlja privatni sektor. Jedan od razloga je birokratiziranost, a drugi je nedostatak konkurencije koji bi prisiljavao na efikasnije poslovanje.

Krajnji rezultat je više uništenih poslova nego novo kreiranih, ali vlast se uvijek hvali sa vidljivim novim poslovima. Rijetko tko u tim trenutcima spominje sva ona radna mjesta potiho ugašena u privatnom sektoru.

Predizborno šminkanje

Večernji donosi vijest o padu nezaposlenosti:

Tijekom rujna Zavod za zapošljavanje pokrenuo je projekte masovnih javnih radova u kojima je zaposlio oko 3700 dugotrajno nezaposlenih osoba. Javni radovi otvaraju se diljem Hrvatske i u listopadu, najviše u Slavoniji, i to na čišćenju okoliša, komunalnim poslovima i slično. Dvomjesečni posao i radnički minimalac mogli bi se opisati kao Vladin predizborni dar najugroženijim skupinama nezaposlenih, za što je država neplanirano izdvojila 65 milijuna kuna.

Izbori se približavaju, a jasno je da Vladi trenutne brojke nezaposlenih nikako ne odgovaraju, stoga su izdvojili dodatnih 65 milijuna proračunskih kuna, kako bi privremeno “smanjili” nezaposlenost. Učinkovitost identične mjere početkom godine prosudite sami:

Na početku godine Vlada je osigurala 170 milijuna kuna za ‘aktivne mjere zapošljavanja’ koje su potrošene već tijekom prvih tjedana primjene. U ispunjavanju Vladinih želja zasad prednjači javni sektor. Škole su tijekom rujna iz evidencije Zavoda za zapošljavanje zaposlile oko 3000 nezaposlenih, a javna uprava njih oko 2000. U školama se tako nude dvomjesečni ugovori za koješta, a od osoba koje ih dobiju očekuje se tek da se ne žure s prijavom natrag na burzu nakon isteka ugovora.

Nitko od tih ljudi nije stvarno zaposlen. Neki će obaviti pokoji (izmišljeni) poslić, a neki su otišli na prekvalifikaciju na teret države. Većina njih (možda i svi) vratit će se nakon izbora ponovno na burzu, ali tada brojka nezaposlenih neće biti goruće pitanje. Jedini cilj ovih mjera je ušminkati listu HZZ-a pred izbore.