Arhiva

Archive for the ‘liberalizam’ Category

Kada je prema Homo Collectivusu vlast dovoljno velika?

Kolovoz 23, 2013 8 komentara

nazi_hellerPitanje iz naslova prvo je pitanje koje treba postaviti socijalistima, socijaldemokratima i ostalim oblicima Homo Collectivusa. G. Borković piše za Forum.tm kako socijaldemokracija u Hrvatskoj izumire iako nikad nije zapravo ni zaživjela, a rastući neoliberalizam mogao bi dovesti do novog svjetskog rata:

Socijaldemokrati polako nestaju, baš kao i konzervativci, a da u Hrvatskoj zapravo te opcije nikada nisu ni zaživjele. I jedni i drugi utapaju se u iznimno opasnu amorfnu globalnu pojavu dezideologizacije koja pod maskom neoliberalizma, odnosno neolibertarijanstva, može biti jednako opasna baš što je bio opasan višak ideologije čiji je zametak, nastao prije stotinjak godina, doveo do najveće svjetske klaonice.

Neimenovana opasna ideologija koja je dominirala prije Drugog svjetskog rata upravo je nacional socijalizam, ideja koju je Hitler preuzeo od Karla Luegera, gradonačelnika Beča s kraja XIX stoljeća. Pod Luegerovim vodstvom gradska infrastruktura postepeno je oduzeta privatnim vlasnicima i dana na upravljanje gradskoj birokraciji. Tako su brojne plinare, klaonice, elektrane, pivnice, banke i slični poslovi u Beču nacionalizirani, a ostalima su propisane “poštene cijene” roba i usluga. Izgradnje škola i bolnica financirane su oduzimanjem imovine Židova, te kreditima koje su otplaćivale buduće generacije. Hitler je o Luegeru napisao: “Sve što danas znamo o samoupravljanju grada potječe od Luegera. nacisti_SPDOn je privatne poslove pretvorio u gradska poduzeća, putem kojih je mogao Beč učiniti lijepšim i većim bez ikakvog dizanja poreza.” Na slici desno možete vidjeti još jedan prikaz sličnosti socijalističkih ideja putem usporedbe izbornih rezultata u Njemačkoj: crne pokrajine na lijevoj strani predstavljaju pobjedu nacista na izborima 31. srpnja 1932. godine, a crne pokrajine na desnoj strani prikazuju izbornu pobjedu SPD-a 19. studenog 1972. godine. Ukoliko i dalje smatrate da nacisti nisu ljevica, evo nekoliko točaka iz NSDAP-ova programa Osnova nacional socijalizma je zajedništvo ispred pojedinca:

  • Država se mora o narodu brinuti u svakom pogledu. Ukoliko to nije moguće, sve osobe stranih narodnosti moraju biti protjerane
  • Ukidanje kamata
  • Ukidanje svih oblika zarade osim rada
  • Svaki vid osobnog bogaćenja potrebno je smatrati zločinom protiv nacije i države
  • Nacionalizacija svih korporacija i trgovačkih lanaca
  • Zemljišna i agrarna reforma koja uključuje eksproprijaciju bez odštete
  • Besplatno školstvo uz programe propisane od države
  • Stvaranje državno kontroliranog tiska, sav nepoćudan tisak potrebno je zabraniti

Nacisti i Sovjeti provodili su gotovo identične mjere u svojim dijelovima Poljske. Dok je Gestapo progonio rasne i neprijatelje režima, NKVD je sastavio dekret 14 nepoćudnih kategorija ljudi. Iako bi netko pomislio kako je riječ “socijalizam” u nacional socijalizam dodana kako bi se privukli glasovi lijevih opcija, Hitler je favorizirao i prigrlio brojne mjere po uzoru na Sovjete. To opisuje i socijal-demokrat Carl Landauer koji razliku nacizma i socijalizma vidi samo u namjerama, ali ne i u metodama. Dok su sovjetski internacional socijalisti prvo željeli uspostaviti socijalizam, a zatim ga “izvoziti”, njemački nacional socijalisti su prethodno željeli stvoriti Lebensraum. Gospodarske mjere Trećeg Reicha uvelike su se bazirale na regulaciji vanjske trgovine i poljoprivrede, te cjenovne kontrole i velike radne akcije po uzoru na sovjetski model. David Schoenbaum u svojoj knjizi Hitlerova socijalna revolucija napisao je:

Plaće, cijene, radni uvjeti, alokacija resursa: ništa od toga nije bila odluka upravitelja niti tržišta. Investicije su kontrolirane, cijene fiksirane, svaki dio ekonomije bio je žrtva ili kolaborator režima. Tvornice su propadale ili cvjetale proporcionalno volji za suradnjom sa režimom.

Dalje se u tekstu s Foruma spominje neoliberalna stranka na vlasti koja umjesto da brine o radnicima, podiže granicu za odlazak u mirovinu, te zatvara kafiće zbog nekoliko kuna viška u blagajni. No obje značajke nemaju veze sa (neo)liberalizmom, nego upravo sa socijalizmom. Sustav međugeneracijske solidarnosti kakav ima Hrvatska izmišljotina je socijalne države. Iako je odavno bankrotirao, ta činjenica ne sprječava trenutnu vlast da podigne troškove sustava za 30 milijuna kuna mjesečno, tj. za 360 milijuna kuna godišnje, iako građani već sad kroz veće poreze godišnje dodatno izdvajaju više od 16 milijardi kuna za spašavanje tog istog sustava. Jedini načini za produljenje iluzije o održivosti takvog sustava su pomicanje granice odlaska u mirovinu ili rast poreza, a ovo drugo ipak obuhvaća veće izborno tijelo. Politika koja smatra da sav prihod pojedinca pripada prvenstveno državi, pa tek onda pojedincu, te oporezuje svaki vid ljudske djelatnosti nije ništa drugo nego socijalizam.

I gdje smo sada?

Svi znamo kako socijalna država izgleda na početku: beneficije se dodjeljuju gotovo bez pravila, a obećanja teku odavde do vječnosti. Desetljeća socijalne politike i rast države čiji su sve veći apetiti doveli do rasta poreznog opterećenja i zaduženja, te u konačnici gospodarskog kolapsa i rasprodaje državne imovine najednom postaju odgovornost i propust liberalnog kapitalizma koji u Hrvatskoj zapravo nikada nije ni zaživio. Totalitarne ideje poput nacizma i komunizma koje obećavaju ekonomska čuda i jednakost materijalnih dobara su ideologije koje u takvom okruženju jačaju, što pokazuje i primjer Zlatne Zore koja je od osnutka 1980. uvijek bila na margini sa otprilike 0,1% glasova, a tokom krize njihov udio glasova popeo se na 7%, te je stranka ušla u Parlament. No nažalost svi znamo i kako izgleda kada se socijalna država urušava. Ako totalitarna stranka dobije prevlast reakcija je brutalna sila, jer država redistribuciju i jednakost može provoditi jedino silom.

Još jedan libertarijanac

Lipanj 27, 2013 8 komentara

U današnjem intervjuu za Bloomberg, premijer Milanović opisao se kao socijaldemokrat, libertarijanac i zagovornik slobodnog tržišta. Između ostalog je rekao:

Hrvatska planira kroz EU fondove povući oko 10 milijardi eura do 2020. godine, kako bi država unatoč oslabljenom proračunu tim novcem pomogla infrastrukturne i energetske projekte. Otvorit će se nove mogućnosti i tržišta. Možda ih dobijemo ako budemo naporno radili, ali možemo završiti i kao gubitnici, kao neto platiše, što je suprotno od onoga što smo namjeravali.

Otkad su zakonsko pogodovanje, dodjela novca pojedinim sektorima ili subjektima, te želja za životom od tuđih prihoda sinonimi za slobodno tržištelibertarijanizam?

Intervju za Jutarnji list

Ožujak 4, 2013 40 komentara

monoAna Plišić i Ratko Bošković iz Jutarnjeg lista zamolili su nas za intervju o libertarijanskim idejama, te smo se Kapitalac, Nekompetentna reakcija, Iustitia i ja našli na pivu i razgovoru. Potkrala im se sitna greška za koju sam vjerojatno ja odgovoran. Ana i ja nismo se dobro sporazumjeli putem telefona, te je uz jednu sliku umjesto Matijinog stavljeno Danielovo ime.

Ostali, koji iz raznih razloga nisu bili prisutni, ali su spomenuti u članku i vrijedni pažnje su Cronomy, EclecticaUsporedbe, Strašilo, Money Mischief, I’m an economist i Nedjeljni komentar.

Cijeli intervju možete pročitati u današnjem Jutarnjem. Na najbližem kiosku.

Free market road show 2012

Travanj 11, 2012 4 komentara

Predavanje je javno, svi su dobrodošli. Ovogodišnji skup održava se pod nazivom “Europa na prekretnici: Da li je Europa na putu sama sebi da oduzme manevarski prostor? Free Market Road Show zagovara rješenja u duhu austrijske škole ekonomije: osobna odgovornost, slobodno tržišno gospodarstvo i sloboda pojedinca kao okosnica uspješnog društva. 

  • Podgorica 17.05.2012.
  • Sarajevo 21.05.2012.
  • Beograd 23. 05.2012.
  • Zagreb 24.05.2012.
  • Ljubljana 25.05.2012.

Više informacija:  http://www.freemarket-rs.com/

Dodatak:

U Zagrebu predavanje počinje u 10 sati, Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5.

Govornici:

  • Sally Razeen, European Centre for International Political Economy
  • Hardy Bouillon, New Direction
  • John Fund, The Wall Street Journal
  • Michael Jäger, Taxpayer’s Association of Europe
  • Matt Kibbe, FreedomWorks
  • Tom Palmer, Cato Institute
  • Dan Mitchell, Cato Institute

Organizacija: 3 panela (svaki u trajanju po 70 minuta)

Potencijalni sudionici: Poduzetnici, političari, policy analitičari, studenti, novinari, diplomati, ostala javnost.

Facebook link za događaj: http://www.facebook.com/events/433386460021896/

Sudar titana

Travanj 11, 2012 2 komentara

Evo jedan ilustrativni primjer koliko je pojam liberalizam danas iskrivljen. S jedne strane je naš “liberal” i (prema potrebi) zagovornik tržišta, a s druge Milton Friedman:

Slobodno tržište

Nije nam lako, ali za svakog građana bolje je da mi o tome odlučujemo. Boljeg rješenja nema.

- Radimir Čačić o vođenju države i gospodarstva na 11. izbornom Saboru HNS-a.

What most people really object to when they object to a free market is that it is so hard for them to shape it to their own will. The market gives people what the people want instead of what other people think they ought to want. At the bottom of many criticisms of the market economy is really lack of belief in freedom itself.

- Milton Friedman, Wall Street Journal, 18.05.1961.

Zdravstvo

Mora se ući u razvojni ciklus i pritom srezati neproduktivna potrošnja i koliko god je moguće zaštititi najugroženiji sloj stanovništva. U mirovinskom i zdravstvenom sustavu bitnih reformi neće biti, dok se u obrazovnom sustavu ide na praćenje tržišta rada.

Radimir Čačić, RTL, 28.03.2012.

It is taken for granted that workers should receive their pay partly in kind, in the form of medical care provided by the employer. How come? Why single out medical care? Surely food is no less essential to life than medical care. Why is it not at least as logical for workers to be required to buy their food at the company store as to be required to buy their medical care at the company store?

- Milton Friedman piše protiv plana zdravstvene reforme Hillary Clinton
WSJ, 13.02.1993.

Državna potrošnja

Vlada je rast BDP-a u 2012. utemeljila na projekciji rasta kapitalnih investicija za 7,4 posto, a kako je gospodarstvo izračunalo da bi investicije trebale zapravo pasti u tekućoj godini, to zapravo znači da će se planirane investicije morati povećati za 9,4 posto.

- Vladin plan investicija za 2012.

Cutting government spending and government intrusion in the economy will almost surely involve immediate gain for the many, short-term pain for the few, and long-term gain for all.

- Milton Friedman, WSJ, 15.07.1995.

Slobodna trgovina i poštena trgovina

Država se mora boriti protiv enormnih profita koje poslovne banke ostvaruju na njoj i njenim građanima.

- Okrugli stol HNS-a, Lider Press, 12. travanj 2011.

‘Fair’ is in the eye of the beholder; free is the verdict of the market. (The word ‘free’ is used three times in the Declaration of Independence and once in the First Amendment to the Constitution, along with ‘freedom.’ The word ‘fair’ is not used in either of our founding documents.)

- Milton Friedman, WSJ, 07.03.1996.

Protiv korporacija u Nike odjeći

Ožujak 31, 2012 3 komentara

Danas je u Zagrebu održan prosvjed u sklopu akcije protiv kapitalizma. Mogu reći da se slažem s njima u jednoj stvari: kronizam (crony kapitalizam), sustav koji pogrešno nazivaju (neo)liberalnim, u kojem korporacije šire svoj utjecaj putem politike, zadržavaju dobit i socijaliziraju gubitke, promašen je sustav koji treba mijenjati. Nažalost, prosvjednici smatraju da promjena mora ići u smjeru još većeg državnog intervencionizma, nadzora, nacionalizacije i općenito veće ovlasti države, ne shvaćajući da su upravo te mjere i dovele svijet u trenutnu situaciju.

Osim što se protiv propalih državnih intervencija bore zalaganjem za još veće državne intervencije, prosvjednici se protiv kapitalizma bore podržavanjem korporacija poput Adidas, Nike, Apple, Convers…. čudna neka logika:

Foto: Jutarnji list

Foto: Jutarnji list

Bogatstvo naroda

Ožujak 9, 2012 1 komentar

Wealth of NationsNa današnji dan, prije 236 godina, Adam Smith objavio je knjigu Bogatstvo naroda. U njoj napušta staru ideju kako se bogatstvo naroda mjeri količinom zlata i srebra u riznicama, a umjesto toga za mjeru uzima količinu proizvodnje nacije. Samim time, izmislio je pojmove poput BDP-a. U Europi se u dotadašnjem periodu postizao vrlo slab napredak zbog sustava vrijednosti poznatog kao merkantilizam. Državnici su vjerovali kako se bogatstvo može ostvariti isključivo na teret drugih država, te su favorizirali domaće monopole, visoke carine i kolonizaciju slabijih država.

Još jedna revolucionarna ideja tog doba (ili točnije ponovno osvjetljavanje) bila je misao kako nije potrebno isključivo proizvoditi stvari kako bismo povećali bogatstvo. Druga mogućnost za povećanje bogatstva je trgovina. Smith je smatrao kako visoke carine i ostale zapreke štete ekonomiji i društvu, te kako je isplativije kupiti robu od druge države ukoliko je ona može proizvesti jeftinije nego domaća proizvodnja. Zalagao se za širenje trgovine među državama, koja bi donijela dobit objema stranama. Tu je nastao začetak moderne trgovinske razmjene i specijalizacije proizvodnje. Nevidljiva ruka predstavljala je Smithov model ekonomske slobode, prema kojem pojedinci koji slijede vlastite interese stvaraju samoregulirajuće društvo koje napreduje.

Nažalost, njegovi nasljednici poput Ricarda, iako skloni ideji slobodnog tržišta, imali su teorije prepune mana, koje su pružale slabu argumentaciju i osnažile kritičare kapitalizma poput Marxa. Mill i Ricardo zagovarali su “željezni zakon nadnica”, po kojem plaće dugoročno teže prema minimumu za preživljavanje.

Ipak, treba biti svjestan kako ta knjiga, koliko god napredna tada bila, u današnje vrijeme može poslužiti više kao dobar pregled začetka i razvoja jedne ekonomske misli, nego zaista pravi ekonomski udžbenik.

%d bloggers like this: